fbpx

Turistički biseri Bosne i Hercegovine (3): Drina je sve – i početak i kraj

Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provedemo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Količina nakupljene patnje i boli nastale tokom posljednje Agresije čini istočnu Bosnu, odnosno dio naše zemlje koji kolokvijalno zovemo Podrinjem, prilično neprimamljivom za turističke posjete – ne doživljavamo je “mjestom za opušteni odmor”. Duboki kanjoni, surova i divlja priroda putnika ponekad i uplaše, ali ljepote Podrinja svakako zaslužuju da budu posjećene.

U Podrinje se ne ide da bi se bezbrižno odmaralo, u Podrinje se ide da bi se uživalo u prirodi, ali i naučilo o prošlosti Bosne i Hercegovine, jer Podrinje priča najstrašnije priče o smrti, ali i najljepše priče o životu i nadi. Šta možete posjetiti u Podrinju? Pa, uglavnom je sve vezano za Drinu, jer Drina je ovdje i život i smrt.

NACIONALNI PARK SUTJESKA

Zbog teške konfiguracije terena i nepristupačnosti prostora, priroda je ovdje ostala skoro netaknuta. Prirodni su biseri ovog područja bistra Tara i Nacionalni park Sutjeska. Rafting na Tari jedna je od najljepših avantura u Bosni i Hercegovini, a odvija se u dubokom kanjonu ove rijeke.

Tokom jednodnevnog, dvodnevnog i višednevnog spuštanja gumenim čamcima, kojima upravljaju iskusni i licencirani skiperi, može se i odmarati, plivati, loviti ribu, ali i uživati u bogatim ukusima kuhinje ovog podneblja. Nekoliko je rafting-centara na Drini i Tari čije se usluge mogu koristiti tokom posjete ovom dijelu naše zemlje.

Nacionalni park Sutjeska jedan je od najraznovrsnijih kompleksa ekosistema na prostorima Jugoistočne Evrope i sigurno najveći u Bosni i Hercegovini. Mnogobrojne su prirodne ljepote u ovom nacionalnom parku. Ističemo glečerska jezera, koja se zbog ljepote zovu “gorske oči”: Orlovačko jezero, Bijelo i Crno jezero, Gornje i Donje Bare; te planine Maglić (najviši vrh u Bosni i Hercegovini), Volujak i Zelengoru. Tu je i prašuma Perućica, jedinstven prirodni rezervat u Evropi s veličanstvenim vodopadom Skakavac visokim više od osamdeset metara. Vode Drine, Tare, Sutjeske i njihovih pritoka Hrčavke i Perućice bogate su ribom – potočnom i kalifornijskom pastrmkom, mladicom, lipljenom. Nacionalni park ima dosta dobro razvijenu turističku ponuda s kvalitetnim smještajem i definiranim turističkim turama za obilazak Nacionalnog parka.

GORAŽDE

Grad heroj, kako ga već skoro trideset godina kolokvijalno nazivamo. Posjetu Goraždu zaslužuju spomenici koji svjedoče o herojskoj odbrani ovog grada od srpske agresije od 1992. do 1995. godine. Tu se posebno ističe “most ispod mosta”. No za uživanje u ljetu tu je ljepotica Drina, koja privlači kupače, a njena voda je, kao malo gdje u Bosni i Hercegovini, još nezagađena. Mnogo je lijepih plaža i mjesta za kampiranje – Modran, Sadba, Žanj…

VIŠEGRAD

Svakako je najznačajnije za posjetiti u Višegradu ćupriju na Drini, zadužbinu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Most je građen od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji osmanski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek-djelo tadašnjeg graditeljstva. Jedan je od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO Listu svjetske kulturne baštine.

U Višegradu se možete voziti i ćirom, prugom uskog kolosijeka na relaciji Višegrad – Vardište, koja je dio nekad čuvene “istočne pruge” još iz vremena Austro-Ugarske. Međutim, za sada su na raspolaganju samo vanredne specijal vožnje, odnosno zakup cijele kompozicije za turističke grupe. U Višegradu možete posjetiti kuću i spomen-učionicu pisca Ive Andrića, krstariti Drinom brodom, otići u etnonaselje “Stari brod”, a za ljubitelje adrenalina tu je vožnja ziplineom kraj Višegradske ćuprije.

Na kraju, za pravo ljetno uživanje red je posjetiti i plažu Jaz, koja se nalazi dvanaest kilometara uzvodno od Višegrada, u Međeđi. U toku ljetne sezone ovo je najbolja ovdašnja plaža na Drini. Svojim gostima Jaz nudi bar, restoran nacionalne kuhinje, dječiji bazen i igralište, prostor za kampiranje. Pored kupanja u Drini, gosti mogu iznajmiti kanu, pedalinu ili motorni čamac.

SREBRENICA

Jezero Perućac akumulaciono je vještačko jezero koje se vodom napaja iz Drine, nalazi se između područja općine Srebrenica i općine Bajina Bašta (Srbija). Jezero je nastalo pregrađivanjem toka Drine za potrebe HE “Bajina Bašta”. Perućačko jezero prostire se kanjonom Drine sve do Višegrada, dugačko je približno pedeset kilometara, a cijelom svojom dužinom je plovno. Nad jezerom su se nadvile ogromne padine planine Tare, koja pripada Nacionalnom parku Tara. Ovo područje, s obiju strana jezera, prepoznatljivo je i po Pančićevoj omorici, za koju se smatra da je otkrivena na planini Tari 1875. godine, a rasprostranjena je i na teritoriji Višegrada, Milića, Srebrenice.

Na jezeru se nalazi uređeni dio plaže za posjetioce. Turistički potencijali jezera Perućac i dalje su nedovoljno iskorišteni, a jedna od rijetkih turističkih aktivnosti jeste “Pančićeva regata”.

O burnoj prošlosti, kulturno-historijskom bogatstvu i životu ovog kraja govore tri muzeja: Gradski historijsko-etnografski muzej u Srebrenici, Rimski municipium u Skelanima i Muzej genocida u Potočarima. Srebrenica ima i neiskorišten potencijal banjskog turizma, ali ljekovita guber-voda i danas je neiskorištena.

BRATUNAC

Ljubitelji prirode, kupanja u rijeci i ugodnog ambijenta neće se iznenaditi ako kažemo da se izuzetno kvalitetno izletište “Rajska plaža” nalazi u Krasnopolju, nadomak Bratunca. Smješteno je uz obalu Drine, a udaljeno je svega šest kilometara od centra Bratunca. Do ovog mjesta moguće je doći i magistralnim putem Bratunac – Zvornik iz smjera Drinjače.

Posjetioci mogu uživati u kupanju i sportskom ribolovu jer je Drina sa svojim pritokama bogata raznovrsnim ribljim fondom. Osim toga, turistima su na raspolaganju i brojni drugi sadržaji: kamp, sportska igrališta, igraonica za djecu, skakaonice, javni toalet, pečenjare za roštilje, kafići, kao i objekti brze prehrane. Vrijedi napomenuti da su plaže izuzetno čiste, a opasane su hladom visokih topola.

Bratunački Eko-rafting klub “Rajska plaža” na ovom mjestu izgradio je “Adrenalin park”, koji je jedan od tri ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Osim toga, članovi ovog kluba često organiziraju i akcije čišćenja na ovom kompleksu, tako da je higijena na visokom nivou. Problem Bratunca u turističkom smislu jeste nedostatak smještajnih kapaciteta, jer je jedini hotel u gradu već dugo zatvoren.

KUŠLAT

Na putu od Bratunca prema Zvorniku obavezno je zaustavljanje u Kušlatu, gdje stoljećima na stijeni “stražu” čuva čuvena džamija na špicastoj stijeni. Uska šumska staza jedini je put kojim vjernici i znatiželjnici dolaze do Kušlat džamije, izdignute kraj puta prema Zvorniku. Jedinstveni objekt, izgrađen u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine, smatra se jednom od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Porušena je tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kao i brojne druge džamije u Podrinju, ali je kao i većina ostalih obnovljena. Za ovu džamiju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha (Osvajača).

DIVIČ

Zvorničko naselje Divič, koje se nalazi na obali Zvorničkog jezera, vještačke akumulacije na Drini, veoma je posjećeno tokom ljeta, a posjetioci mogu uživati u različitim sportskim aktivnostima, poput plivanja, skijanja na vodi, veslanja ili u vožnji čamcima.

ZVORNIK

Zvornik, grad uz lijevu obalu Drine s podgrađem istog imena, prvi put spominje se 1412. godine. Osmanlije su ga zauzele 1463. godine. Zbog prelaza preko Drine, imao je u srednjem vijeku, kao i kasnije, veliku važnost. Podgrađe je prije dolaska Osmanlija, a i kasnije, bilo spojeno kulama i zidinama s glavnom kulom, što je stajala na 407 metara visokom Velavniku. Bio je to vrlo jak grad i branio je put prema Srebrenici, Sarajevu i Tuzli. Osmanlije su grad proširile, čime su nastala dva grada: Gornji i Donji. Podgrađe se razvilo u veću varoš. Osmanlije su u njemu držale posadu do 1878. godine. I austrougarska uprava držala je u Zvorniku svoju posadu sve do 1918. godine. Od 1878. godine grad je znatno popravljen. Od kraja 18. stoljeća smatrao se Zvornik najtvrđim gradom Bosne. Ostaci zvorničkog starog grada danas svjedoče o minulim stoljećima.

BIJELJINA

Najukusnije povrće, kupus, paprike, dinje i lubenica, dolazi iz Semberije. Po tome je Bijeljina nadaleko poznata, ali ima se u Bijeljini šta i vidjeti i doživjeti. Recimo, najstarija bijeljinska džamija, Atik džamija. Spominje se u pisanim izvorima kao džamija sultana Sulejmana Veličanstvenog, po njemu je i nazvana kao Carska džamija. Džamija je sagrađena između 1520. i 1566. godine. U tursko-austrijskom ratu od 1716. do 1718. godine koristili su Bijeljinci džamiju kao odbrambeni bastion zato što nisu imali tvrđave.

Bijeljinu su Austrijanci zauzeli i u njoj ostali sve do Beogradskog mira 1739. godine. Džamija i hamam tada su, prema nekim izvorima, bili teško oštećeni. Nakon austrijskog ulaska u Bijeljinu 1718. godine, džamija je odmah pretvorena u katoličku crkvu, što je ostala sve do 1739. godine.

Po odredbama Beogradskog mira, Austrijanci su morali vratiti Bijeljinu Osmanskom carstvu. Tada je sagrađena drvena munara i obnovljena funkcija Atik džamije. Srbi su je srušili 1993. godine. Proglašena je nacionalnim spomenikom te obnovljena 2014. godine.

U Bijeljini možete posjetiti i Muzej Semberije, a nije naodmet otići ni u Etno selo “Stanišići”, autentično planinsko selo usred semberske ravnice. Jedan od najznačajnijih turističkih resursa Bijeljine jeste Banja Dvorovi s ljekovitom termomineralnom vodom. U banji se nalaze bazeni koji rade u ljetnom periodu, a zatvoreni je bazen u izgradnji.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!