Tri su neprijatelja “BH-Gasa” i države BiH: Srbija, Republika Srpska i Vlada Kantona Sarajevo

Mi na Skupštini KS imamo posla s ljudima koji nemaju elementarno poznavanje gasa i privrednog razvoja jedne države. To su ljudi koji o tome nemaju nikakvo znanje, istovremeno daju takve izjave i, s obzirom na to koje funkcije obnašaju, nanose nesagledivu štetu cijeloj državi Bosni i Hercegovini u budućim pregovorima. Neki izgleda imaju namjeru da se naša država Bosna i Hercegovina ne razvija i da se zadrži uvijek na jednom nivou. Svi govore da se BiH mora kretati prema Evropi, a onda neće da poštuju evropske dokumente koji nalažu da u jednoj državi moraju biti minimalno dva gasovodna ulaza. Na sva ova objašnjenja, oni samo kažu: “Dajte nam federalni zakon, nas ništa dalje ne interesuje”

Razgovarao: Edib KADIĆ

Jasmin Salkić preuzeo je funkciju v. d. direktora “BH-Gasa” 6. juna 2016. godine. Kako i sam kaže, došao je u “BH-Gas” s jasnim zadatkom da se ova firma vrati na ono mjesto gdje je nekada bila i koje joj od početka osnivanja pripada. Iz firme tvrde da je situacija u vrijeme kada je Salkić došao na mjesto v. d. direktora bila izuzetno nezgodna, postojala su brojna neizmirena dugovanja, nadležni ljudi koji su trebali prenijeti dokumentaciju budućem direktoru otišli su i nisu to učinili. Zatim je, krajem 2015. godine, “BH-Gas” izgubio i Republiku Srpsku jer tadašnja uprava nije reagirala na protjerivanje “BH-Gasa” iz ovog entiteta. Jasmin Salkić o borbama koje “BH-Gas” vodi sa Srbijom, Republikom Srpskom kao i Vladom Kantona Sarajevo, a i o brojnim drugim izuzetno važnim pitanjima za snabdijevanje gasom cijele Bosne i Hercegovine govori za Stav.

STAV: Kakvo je trenutno stanje u “BH-Gasu”?

SALKIĆ: Određene stvari smo popravili i doveli u neke okvire koji nisu neko veliko opterećenje za potrošače u Federaciji, ali, s obzirom na to da se radi o malom tržištu u Bosni i Hercegovini, vrlo je teško i njima u Republici Srpskoj, kao i nama u Federaciji, na ovakav način funkcionirati. To je malo tržište koje je dodatno podijeljeno na dva dijela. Primjera radi, Srbija troši više od 2.5 milijarde kubika gasa godišnje, Hrvatska preko 2.5 milijarde, Mađarska preko 10 milijardi, a BiH, zajedno Federacija i RS, troše oko 250 miliona kubika gasa. Najbolja poslijeratna godina kada je “BH-Gas” prodavao i u RS-u i u Federaciji bila je na razini od 380 miliona kubika gasa. Te najbolje godine bili smo na razini između 60 i 70 posto prijeratne potrošnje prirodnog gasa, jer je prijeratna potrošnja u BiH bila između 600 i 650 miliona kubika gasa.

Prilikom dolaska nove uprave naši zadaci, koje smo dobili od Vlade Federacije i našeg premijera, bili su da se finansijski stabilizira kompanija. Drugi problem koji je pronađen bili su neriješeni odnosi između kompanija “Sarajevogas”, “Toplane – Sarajevo” i “BH-Gas”. Zatim, posljednjih nekoliko godina postavljala su se pitanja hoće li biti gasa ili neće i ova pitanja su se morala riješiti, a “BH-Gas” se morao pripremiti i za neke nove zakonske okvire koji dolaze. Ono što je u tom momentu bila dodatna otežavajuća okolnost jeste isticanje dugogodišnjeg ugovora sa “Srbijagasom” 2017. godine, što nas je dovodilo u jednu novu pregovaračku situaciju, a bivša uprava već je bila produžila ugovor s Mađarskom do 2023. godine. Mi imamo transport riješen kroz Mađarsku i Srbiju, s kojom nam ističe ugovor, i onda dođete u neku pat‑poziciju, dogodi se jedna ucjenjivačka politika koja se prema nama vršila da se pristane na neke uvjete.

Ono što smo uspjeli u ovoj strateškoj priči jeste da “BH-Gas” našim dolaskom, ovdje mislim na cijeli tim, kao i s Vladom Federacije, koja je podržala naš plan, obori cijenu do 40 posto. Iskoristili smo taj moment svjetskog tržišta i finansijski stabilizirali “BH-Gas”. Kroz ovu priču smo stabilizirali i “Toplane – Sarajevo” i “Sarajevogas”, i danas ove firme između sebe uredno izmiruju svoje dugove. Mada to mnogima smeta, mi s ponosom ističemo da je “BH-Gas” stabilna kompanija koja svoje međunarodne obaveze izvršava na vrijeme, ne mora uzimati kredite, tako da smo uspjeli u svom cilju.

STAV: Kako se desilo protjerivanje “BH-Gasa” iz RS-a?

SALKIĆ: “BH-Gas” je, što se tiče one djelatnosti koja je vezana za trgovinu, od svog osnivanja 1998. godine pokrivao kupce i u Federaciji i u RS-u. “Energoinvest” i “BH-Gas” pokrivali su ugovor koji je bio važeći s “Gazpromom” i ugovor o transportu od 1998. godine, a “Energoinvest” nešto i ranije preuzimajući posao od nekadašnjeg “Energopetrola”. Tako da se taj segment dosta uspješno i dosta efikasno i u punom kapacitetu obavljao, vezano i za one ugovore koje smo imali s “Gazpromom” po pitanju ugovora o transportu kroz Mađarsku i Srbiju. Sve je to trajalo do 2015. godine, kada su jednom hajdučijom nasilno poskidani svi mjerači koje je “BH-Gas” imao u Zvorniku, nakon čega su ti mjerači bili doslovno šutani po ulicama Zvornika. Ovo je uradio “Gas Promet” (Pale i Istočno Sarajevo), kompanija koja ne upravlja niti održava ove sisteme, ali joj je jednom odlukom Vlade RS-a dato prvih 19 kilometara gasovoda od granice BiH i Srbije do Zvornika. Oni su tada uz saglasnost Vlade RS‑a poskidali ove mjerače i protjerali “BH-Gas”.

I prije je, od 1998. do 2015. godine, bilo kontinuiranih pokušaja da se “BH-Gas” protjera iz posla s gasom, što im nije uspijevalo, ali su nam 2015. godine zadali taj završni udarac. Evo, ako bismo zanemarili i tu činjenicu hajdučije koja je napravljena, nama i dalje ostaje problem da su svi međunarodni ugovori koje je “BH‑Gas” sklopio bili bazirani na potrošnji gasa u Zvorniku, tako da su nam ostale količine gasa, odnosno ti ugovori i zakupi, a GAS-RES onda je krenuo u tu novu priču neopterećen svim tim ugovorima. To je stvorilo još veće probleme “BH-Gasu”. Ostale vam obaveze, a uzeta sva prava, zaključujući, uz patronat Vlade RS-a, posebne ugovore s “Gazpromom” o snabdijevanju samopotrošača u Zvorniku, odnosno, “Alumina”, nekadašnjeg “Birača”, i još par malih industrijskih privrednih subjekata u samom Zvorniku. Ovdje se mora naglasiti da tadašnja uprava nije apsolutno ništa poduzela po ovom pitanju, niti su pokrenuti bilo kakvi sporovi. Kao da se ništa nije desilo. Eto, to je ono što je zateklo novu upravu, zajedno sa mnom na čelu, a posljedice i danas trpimo.

STAV: Da li se iza ovakvih dešavanja krije strategija, ili su se stvari s gasom u Bosni i Hercegovini dešavale stihijski?

SALKIĆ: Mislim da postoje određeni utjecaji koji BiH žele na drugačiji način, van zakonskih okvira, dovesti na tržište, da se rješenje oko gasa ne uredi na nivou države. I tako onda počinje priča gdje nam ističe ugovor “Srbijagasa”, Republika Srpska je koristila ovu situaciju pa je to došlo do vrhunca 2017. pričom da će nam zatvoriti gas ako ne priznamo veće cijene. Sve su to neki periodi koji su iza nas, ali u tim momentima ove pritiske nije bilo lahko izdržati, pogotovo kada su osjetili da “BH-Gas” ponovo raste. Kada je “BH-Gas” počeo ponovo jačati da može da pregovara i da se nosi sa svim izazovima koji se pred ovu kompaniju stavljani, tu onda počinju i dodatni pritisci. Mi uvijek ovu priču usmjeravamo u pravcu države Bosne i Hercegovine, gdje nam je cilj država u kojoj se sve mora raditi u skladu s njenim zakonima. Ono što trebamo naslijediti jesu evropske direktive, približavanje EU i taj treći energetski paket koji se mora sprovesti u BiH, a tu se traži rješenje na nivou države. Tu se, također, vodi jedna posebna bitka.

STAV: Kakva je uloga “Srbijagasa” u cijeloj priči?

SALKIĆ: Ono što je začuđujuće jeste da je “Srbijagas” počeo da preuzima gasnu infrastrukturu unutar Bosne i Hercegovine ulaženjem u vlasničke odnose s “Gasprometom”; ulaze 19 kilometara u BiH i dolaze do glavnog ventila za BiH. Nadalje, “Srbijagas” preuzima vlasništvo novog gasovoda koji je postavljen prema Bijeljini, koji još nije u funkciji, ali i tu se preuzima vlasništvo nad gasnom infrastrukturom, što je veoma neobično da druga država koja je ujedno i transportna za našu zemlju ulazi u našu državu i upravlja ovim tokovima. Za nas je ovo izuzetno opasna situacija o kojoj se uopće ne priča. Ovdje se mora objasniti situacija s gasom, jer je gas izuzetno specifičan. Vi imate položene cijevi i gas samo tuda može da prođe. U Bosni i Hercegovini imate samo jedan ulaz kuda gas za cijelu državu prolazi. Taj je ulaz sada pod kontrolom “Srbijagasa” i praktično države Srbije, koja je vlasnik “Srbijagasa”. Za nas je ovo sada izuzetno nezgodna i teška situacija, koje većina građana Bosne i Hercegovine nije ni svjesna. Jer, pogledajte, kada su sve ove stvari jasne, ko će sada pregovarati i pričati o državnom zakonu.

STAV: Je li to predznak nečega puno opasnijeg i subverzivnijeg što se planira u budućnosti?

SALKIĆ: Vi morate znati da je RS donijela Zakon o gasu i u tom zakonu preuzela ingerencije države, što su i Energetska zajednica i gospodin Kopač potvrdili. Ovim se cijela ova priča o rješavanju državnog zakona postavila sasvim drugačije, a treći energetski paket upravo traži da država uspostavi državne regulatore koji će upravljati gasnom pričom u BiH da bi se došlo do otvorenog tržišta. S druge strane, po Zakonu koji je Republika Srpska usvojila, oni sada nastupaju kao zasebna država, preuzeli su unutar zakona ingerencije države i formirali svog regulatora u Trebinju. Evo vam jedan primjer šta se trenutno dešava na ovom polju. U Zakonu RS-a o gasu stoji odredba da RS direktno komunicira s Energetskom zajednicom ne pitajući ništa državu.

Ono što svi znaju jeste da je BiH preuzela obaveze prema Energetskoj zajednici u smislu uređenja tržišta. Sada imate paradoksalnu situaciju. Partner Energetske zajednice u struji je, naprimjer, DERK (Državna regulatorna komisija za električnu energiju), a pošto nema državnog regulatora za gas, Republika Srpska u svoj zakon ugrađuje da je ona ta koja komunicira s Energetskom zajednicom. Znači da je preuzela državne ingerencije, a preuzela je i dodatne stvari koje moraju biti na državnom nivou, jer je jedan ulaz prirodnog gasa i RS ne može biti gazda na ventilu u Zvorniku. Država treba da tu bude gazda i da uredi tržište. Niko ovdje ne osporava da će biti i entitetski regulator, međutim, da biste komunicirali s Energetskom zajednicom, ovo mora biti vraćeno na državni nivo. RS je konstantno, odbijajući državni zakon o gasu, napravila prazan prostor u koji je ugradila svoj zakon koji njoj odgovara.

STAV: Kako se ova situacija odražava na Kanton Sarajevo? Da li bi se moglo desiti da građani već iduće zime ostanu bez gasa?

SALKIĆ: Vidite, maksimalni dnevni kapacitet gasovoda jeste milion i osamsto hiljada kubika., Iako Sarajevo trenutno ne troši ono što je trošilo prije desetak godina, njegove su potrebe do milion i tristo hiljada kubika, a ljeti troši samo sedamdeset hiljada. Sada na Zvorniku imate potrošače koji će se priključiti na ovaj jedan ventil i realno je da će nekome biti reducirana potrošnja. Dok je “BH-Gas” upravljao sistemom u Zvorniku, tada je “Alumina” u određenim danima bila reducirana s potrošnjom da bi Sarajevo imalo gas. Danas “BH-Gas” ne može reducirati “Aluminu”. Ako se počne povećavati potrošnja i “Alumina” se vrati na onu potrošnju koju je nekada imala, a na godišnjem nivou trošila je više gasa nego cijeli Kanton Sarajevo zajedno sa svim ostalim fabrikama o kojima se priča u i oko Zvornika, vrlo lahko bi se moglo desiti i sasvim je realna opcija da Sarajevo ostane bez potrebnih količina gasa u zimskom periodu. Ako treba reducirati potrošnju ili prema Zvorniku ili prema Sarajevu, to bi trebala raditi država, a ne jedan entitet, zato što je ventil na njegovoj teritoriji. A, svaka redukcija Kantonu Sarajevo bit će sprovedena prvo na “Toplanama – Sarajevo”, odnosno na građanima. To je ono što pokušavamo da objasnimo.

STAV: Ko mora ili može donijeti zakon koji bi mogao regulirati ovaj problem?

SALKIĆ: Stav je resornog ministarstva Vlade Federacije da se prvo donese državni zakon. U Vijeću ministara predlagač bi trebalo biti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ministarstvo gospodina Šarovića. Tamo postoji određeni prijedlog, ali stav Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije jeste da taj zakon nije u potpunosti usklađen s Ustavom BiH i da ga treba nadograditi. Sve ono što se traži od Federacije jeste da državni regulator preuzme minimum ingerencija koje znače sigurnost za potrošače, istu i za onoga u Zvorniku i za onoga u Zenici. Sve zemlje u regiji imaju jedan državni zakon, a i, uglavnom, jedan nacionalni transporter, upravo radi kontrole ventila i zaštite svih potrošača. Mi smo predlagali RS-u da uzmemo i prepišemo zakon iz Srbije. Oni neće ni to.

STAV: Kako Vlada Kantona Sarajevo reagira na sve ove činjenice?

SALKIĆ: Na posljednjoj sjednici održanoj prije petnaestak dana bilo je apsolutno odsustvo ikakve želje da se uopće uđe u ovu priču koja je izuzetno ozbiljna i sigurno se neće sama od sebe riješiti. Sve je bilo fokusirano na cijenu gasa i odatle se nije maklo ni pedalj. Percepcija Vlade KS jeste da se donese neki federalni zakon, što je apsolutno pogrešno, jer treba donijeti državni zakon na osnovu kojeg će se uskladiti dalje zakoni u Federaciji i RS-u. Naša stranka sada forsira ovu priču o tom zakonu. Mi im postavimo vrlo jednostavno pitanje: “Šta ćete riješiti federalnim zakonom kada je početni ventil u Zvorniku?” Njima to jednostavno nije jasno i oni to ne razumiju. Također, na istoj Skupštini Kantona Sarajevo kolege iz Naše stranke postavljaju pitanje da li nam treba južna interkonekcija.

STAV: Srbija napada izvana, a s Republikom Srpskom vodi se borba unutar Bosne i Hercegovine. Trenutno se otvara i treći front unutar Federacije BiH, u Kantonu Sarajevo. Kako izaći na kraj sa svima i da li je izlaz u južnoj interkonekciji?

SALKIĆ: “BH-Gas” je nekada imao plan da napravi nova tri pravca, sjeverna prema Brodu, zapadna prema Krajini i južna interkonekcija prema Splitu. S obzirom na to da i sjeverna i zapadna prolaze preko RS-a, nemamo njihovu saglasnost o izgradnji tih novih pravaca. Nakon toga je južna interkonekcija proglašena strateškim značajem za cijelu Federaciju, nakon čega smo pristupili izradi dokumentacije i svega ostalog da bismo došli do realizacije južne interkonekcije. Onda su nam naši međunarodni prijatelji, Američka ambasada i kolege iz Evropske komisije, dali podršku da se krene u južnu interkonekciju i to u vidu grantova od tri miliona maraka. Tako da je plan da do polovine iduće godine dokumentacija za ovaj projekt bude završena. U ovom periodu od godinu dana mi trebamo s Vladom Federacije zauzeti stav oko samog finansiranja ovog projekta, a već se pregovara s EBRD-om (The European Bank for Reconstruction and Development), koji je nosilac cijele ove priče. Također, kolege iz Američke ambasade nas usmjeravaju i na neke druge fondove gdje bismo mogli dobiti dodatne grantove da bismo u ovoj cijeloj priči bili što manje kreditno zaduženi. Cilj je da se do 2024. godine južna interkonekcija pusti u funkciju. Mi imamo izgrađen gasovod do Novog Travnika. Odatle bismo išli na Posušje, dalje na Zagvozd, a odatle Hrvatska ima da izgradi nekih dvadesetak kilometara prema nama. Vidite, cijena je promjenjiva kategorija, ali ono što je bitnije od cijene jeste sigurnost snabdijevanja.

STAV: Zašto je onda cilj bilo koga, u ovom slučaju Naše stranke, da se zaustavi dovod gasa u Bosnu i Hercegovinu preko južne interkonekcije?

SALKIĆ: Sve ono što se moglo čuti na posljednjoj Skupštini Kantona Sarajevo vezano za gas od pojedinih poslanika jeste najobičnija laž i spin. Imate jednog Damira Marjanovića, koji pita, a i zaključuje: “Zašto vi idete na jug kada Hrvatska uopće ne želi da ide dalje od Splita?” To on zvanično kaže na Skupštini Kantona Sarajevo, kasnije i na svojoj stranici na Facebooku. Od 2014. godine “Plinacro” ima okolišnu dozvolu za izgradnju plinovoda od Splita do granice s Bosnom i Hercegovinom. Dalje, imaju lokacijsku, odnosno urbanističku dozvolu za isti taj plinovod. Oni su riješili sve uvjete za izgradnju ovog plinovoda i čekaju samo nas kako bi pristupili tom projektu. Ja uopće ne znam šta tog čovjeka tjera da govori takve stvari koje su apsolutna laž? To vam je pokazatelj koliko im je stalo da ova država ide naprijed.

Uopće ne znam šta je cilj Naše stranke, koja bi trebala da favorizira ovaj projekt kako bismo imali i drugi ulaz u BiH i kako više ne bismo morali biti ucjenjivani od istočnih nam susjeda. Međutim, oni problematiziraju nešto preko granice, u Hrvatskoj, što uopće nije istina. Mi smo u stalnom kontaktu s kolegama iz Hrvatske, imamo sjajne odnose s njima. Upravo smo prošle sedmice dobili saglasnost Vlade Federacije o stvaranju zajedničke IAP (Jonsko-jadranski plinovod) kompanije s njima, kolegama iz Crne Gore i Albanije. Vidite, mi na Skupštini KS imamo posla s ljudima koji nemaju elementarno poznavanje gasa i privrednog razvoja jedne države. To su ljudi koji o tome nemaju nikakvo znanje, istovremeno daju takve izjave i, s obzirom na to koje funkcije obnašaju, nanose nesagledivu štetu cijeloj državi Bosni i Hercegovini u budućim pregovorima.

Neki izgleda imaju namjeru da se naša država Bosna i Hercegovina ne razvija i da se zadrži uvijek na jednom nivou. Svi govore da se BiH mora kretati prema Evropi, a onda neće da poštuju evropske dokumente koji nalažu da u jednoj državi moraju biti minimalno dva gasovodna ulaza. Na sva ova objašnjenja oni samo kažu: “Dajte nam federalni zakon, nas ništa dalje ne interesuje”, da bi oni kao uredili tržište jer je sada neuređeno. A zašto je ono neuređeno? Zato što još uvijek nismo donijeli zakon za koji oni smatraju da treba biti na federalnom nivou, a ne znaju koje će posljedice snositi cijela BiH ako zakon ne bude donesen na državnom nivou. Oni se bore samo da im bude lijepo tokom njihovog mandata, a uopće se ne bore za državu. S druge strane, “BH-Gas” se bezuvjetno bori za interese ove države i tu je razlika između njih i nas.

STAV: Šta se zapravo krije iza napada Vlade Kantona Sarajevo na sadašnju upravu “BH‑Gasa”?

SALKIĆ: Upravo je ovaj “BH-Gas” u ovom mandatu stabilizirao gasne priče, vratio 40 posto najnižu cijenu koja je to tada dozvoljavala. Za razliku od cijena koje oni brane, a statistika pokazuje da su upravo oni mogli tada spustiti cijene gasa, a nisu to učinili. Nisu radili na novim projektima, ispustili su Republiku Srpsku i nisu ništa poduzeli po tom pitanju, ostavili devastiranu firmu da bi sama od sebe propala. Nas predsjedavajući Skupštine KS Konaković proziva i prebacuje nam zato što uredno plaćamo fakture “Gazpromu”. Zamislite tog koncepta u glavi. Zato što redovno izmirujete međunarodnu obavezu, on kaže: “Oni redovno plaćaju račune, znači, imaju para.”

Mi smo tu priču toliko napravili stabilnom, odgovorno i ponosno to tvrdim, da upravo zbog našeg redovnog plaćanja “BH-Gas” ne mora plaćati bankovnu garanciju. Sada je postao problem što je “BH-Gas” kompanija koja dobro radi svoj posao. Stabilni smo, transparentni, i to su prepoznale i kolege iz Američke ambasade, koji ne rade s ljudima koji nisu transparentni i koji rade u mutnim vodama. Pazite paradoksalne situacije. Dobili smo pitanje iz Naše stranke o dugovanjima “Birača” prema “BH-Gasu” iz perioda 2012. i 2013. godine. Ukupni dug “Birača” iz tog perioda konstatiran je revizorskim izvještajem da nisu plaćene fakture od septembra 2012. do aprila 2013. godine. To iznosi 26 miliona maraka. Ovu sada upravu pitaju za taj dug, a taj ko je napravio dug trenutno je u koaliciji s tom istom Našom strankom, iz koje nam je postavljeno ovo pitanje. Umjesto da oni njih pitaju šta su radili 2012. i 2013. godine i što su davali gas “Biraču”, odnosno, opet konstatirano izvještajem ureda za reviziju, zašto mjenice koje su bile u “BH-Gasu” nikada nisu protestirane, bankarske garancije koje su bile u “BH-Gasu” nikada nisu protestirane, oni sada nas pitaju šta je bilo 2012. i 2013. godine, umjesto svog koalicionog partnera.

Evo, pitam ja sada njih: “Dajte nam objasnite, vaš je čovjek bio tada direktor ‘BH-Gasa’, pa što ne protestiraste mjenice, što ne protestiraste bankarsku garanciju?” Nadalje, “BH-Gas” nikada nije uzimao kredite da bi plaćao obaveze prema “Gazpromu” niti da bi isplaćivao zaposlenicima plaće. To je stanje trajalo sve do 2012. godine. “BH-Gas” počinje uzimati kredite kada su Adnan Kreso i Mirza Sendijarević, SDP-ovi ljudi, postavljeni za direktore “BH-Gasa” da bi se plaćale obaveze prema “Gazpromu” i da bi se dijelile plaće. Za to je vrijeme plaćeno kamata bankama i “Gazpromu” zbog zakašnjelog plaćanja negdje oko četiri miliona maraka. Svi na to šute. Nakon 2016. godine dolazi nova uprava, koja nikada više nije uzela nijedan jedini fening kredita, raskinuli smo sve ugovore s bankama o uzimanju kredita, počinjemo redovno sve plaćati. Niko iz Naše stranke ili SDP-a sada ne pita zašto su se uzimali krediti u periodu 2012. do 2016. godine, nego je problem sve od 2016. i onaj period prije 2012. godine. Niko ne pita zašto smo preko četiri miliona maraka poklonili “Gazpromu” i bankama. I sada SDP-u i Našoj stranci ne odgovara što mi redovno plaćamo naše obaveze, pa nas zato proziva i gospodin Konaković, a odgovaralo im je da se uzimaju krediti kako bi se dijelile plaće u “BH-Gasu”. Ti ljudi nisu bili u stanju osigurati plaće za 45 uposlenika u “BH-Gasu”.

STAV: I šta je onda s poskupljenjem gasa od 30 posto?

SALKIĆ: Pravi se nepotrebna drama od 30 posto poskupljenja, a ruska cijena  narasla je,  na što mi nemamo nikakav utjecaj i o tome niko ne želi da priča. Mi im damo fakture, a oni neće da ih uzmu. Na sastanku Vlade KS naš resorni ministar im da fakturu, objasni im do detalja sve oko poskupljenja, oni neće da je uzmu. A onda izađu u medije i naprave pakao oko poskupljenja od 30 posto. Da se razumijemo, poskupljenje od 30 posto nije malo, ali ono nije uzrokovano “bahatim” ponašanjem “BH-Gasa”, već “Gazpromovim” povećanjem cijene gasa. Ti ljudi nisu kompetentni i pričaju da mi trebamo biti u minusu jer su oni zamislili da ne trebamo da plaćamo naše obaveze. A naša kompanija mora biti likvidna i stabilna jer nas sada kontroliraju i međunarodne finansijske institucije kako bismo mogli dalje raditi projekte i osigurati snabdijevanje i drugi ulaz prirodnog gasa u zemlju.

Šta bismo trebali, da ne radimo posao, da prepustimo tržište i da srušimo kompaniju kako bi nam neko rekao da smo uspješni?! Tako se uništava država. I onda mene prozivaju da nismo htjeli da dođemo na sjednicu i govore da smo bahati. A bahat je njihov premijer koji je zakazao tu sjednicu i nije na nju došao jer je po Kini ganjao trolejbuse. Pazite, ganjao po Kini trolejbuse, a nije mu bila bitna vanredna sjednica koju je sam zakazao. A opet, ne znam kako ganjati trolejbuse bez javne nabavke. Onda ga pravdaju da je predsjedavajući pustio premijera da ide u Kinu. I onda idu brutalne laži koje su iznesene na mene i moju porodicu, a sve iza imuniteta mikrofona kantonalnog zastupnika. Ja šta god da kažem otvoreno, ja ću odgovarati za svoje riječi, oni šta god da kažu, slagali su i neće odgovarati. Znači, oni mogu za bilo kojeg građanina danas kazati da je kriminalac, bez ikakvog papira, i neće za to odgovarati, a ja dajem papire i “Gazpromovu” fakturu, neće da je uzmu i da je pokažu na televiziji.

PROČITAJTE I...

“Halal Bazar” aplikacija je za mobilne uređaje koja sadrži podatke o halal certificiranim proizvodima i uslugama koje je Agencija certificirala. Podaci se mogu pretraživati manualno, upisom određene riječi ili skeniranjem barkoda proizvoda. Ažuriranje podataka o halal proizvođačima i uslugama radi se na dnevnoj bazi, čime se korisnicima omogućava da uvijek uz sebe imaju željene podatke o halal certificiranim proizvodima

“Kada govorimo o 'Halal sajmu' u Bosni, mi želimo da njime inspiriramo jednu organiziranu proizvodnju koja će snabdijevati čitavu Evropu. Govorimo o Balkanu i Bosni kao centru. Kada bismo mi rekli da ćemo snabdijevati samo pileće donere, znate li vi koje je to tržište, znate li vi koje su to količine mesa? Tolike da nama u Bosni ne treba ništa više. Nije riječ samo o mesu, riječ je o svim drugim proizvodima koji bi mogli sadržavati svinjetinu, poput čokolade, bombona, jogurta, mlijeka itd. Sve bi se to moglo proizvoditi ovdje, pa da postanemo jedan veliki ekonomski centar”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!