fbpx

Trgovina vrijedna 100 milijardi: Ako žele preživjeti, ljudi moraju prestati jesti divlje životinje

Tri četvrtine novih ili novih zaraznih bolesti kod ljudi potječu od životinja. Šišmiši sadrže znatno veći udio zoonotskih virusa od ostalih sisavaca. Ako šišmiš izbaci izmet na neki komad voća koji potom pojede druga životinja, ta druga životinja može postati prenosnik. Dokazi pokazuju da novi virus korona gotovo sigurno potječe od šišmiša, koji ga je prenio na drugu životinju. Virus je tada prešao s te životinje na ljude na tržnici divljih životinja. SARS (koji je uzrokovan virusom korona) također je nastao kod slijepih miševa, a zatim prešao na cibetke, koje su ga prenijele ljudima na kineskim tržnicama

Piše: Nedim HASIĆ

Ovih je dana pokrenuta globalna kampanja da se zabrani trgovina živim divljim životinjama kako bi se, zbog uzroka pandemije COVID-19, širom svijeta “zaštitilo javno zdravlje i sigurnost”. Uz fotografije s pijaca širom svijeta na kojima se trguje divljim životinjama, peticija je poslana i Antóniju Guterresu, generalnom sekretaru UN-a. Peticijom se želi dobiti zabrana i zatvaranje takozvanih “wet markets”, tržnice na kojima se kolju divlje životinje pred kupcima koji žele biti sigurni da kupuju svježe meso divljih životinja, a iznutrice, krv, perje, koža, dlaka i drugi nusprodukti bacaju se na tlo. Kampanjom se želi zabraniti lov i trgovina divljim životinjama, poput jelena, rakuna, krokodila i pasa “koji žive u nesanitarnim uvjetima, pate od dehidracije, gladi i bolesti” jer su “bolesti poput SARS-a nastale na tim neuređenim tržištima, a naučnici vjeruju da je tako započela i pandemija COVID-19”.

ŽARIŠTA BOLESTI

Za nekoga sa Zapada takve su pijace potpuno nepojmljive. Malo bi ko među ljudima koji nisu rođeni ili ne žive u Kini, Indoneziji ili Vijetnamu uživao u šetanju po lokvama krvi, po crijevima nedavno zaklanih životinja, a niti bi razmišljao o kupovini nekih u kavezima zatočenih mačaka ili pasa spremnih za konzumaciju ili već ispečenih i spremnih za prodaju. Ta tržišta na kojima domaće i divlje životinje dijele isti prostor s ljudima žarište su zaraznih bolesti. Naučnici su uvjereni da je virus korona, čija je agresivnost uzrokovala pandemiju COVID-19, prešao na ljude upravo s tržnica divljih životinja u kineskom Wuhanu. Zato je međunarodna organizacija “Animal Equality” pokrenula globalnu kampanju kojom traži potpunu zabranu ovakvog divljaštva, i to iz dvaju razloga: da se spriječi mučenje životinja i da se spriječi stvarna opasnost po zdravlje ljudi.

Kako to zapravo izgleda na kineskim tržnicama, opisali su ovih dana u zajedničkom članku stručnjaci Jared Diamond i Nathan Wolfe. Oni tvrde da se nove bolesti, ne samo virus korona i SARS, već i AIDS ili ebola, kod ljudi ne pojavljuju spontano. To su životinjske bolesti (zoonoze) koje se prenose sa životinja na ljude. I one ne nastaju od životinja koje nimalo ne sliče nama, poput riba ili škampi, iako i s njima imamo puno kontakta, već prije svega, od ostalih sisavaca, naših najbližih rođaka. Mikrob se razvija kako bi se prilagodio unutarnjem hemijskom okruženju svog nosioca. To olakšava prelazak na drugog novog nosioca ako je vaše unutarnje hemijsko okruženje slično kao u originalnom nosiocu.

Prelazak SARS-a na ljude dogodio se na kineskim tržištima divljih životinja. Porijeklo SARS-a bilo je u malim mesožderima koji su se zarazili virusom slijepih miševa. Iako običan čovjek, naprimjer, rijetko ima kontakt s cibetkama, to je životinja koju lovci često, kao i druge divlje sisare, donose na tržnice. Lovci, nakon što je ulove, ne pojedu životinju i zaraze se sami, već je odnose na tržnicu punu kupaca.

Tri četvrtine novih ili novih zaraznih bolesti kod ljudi potječu od životinja. Šišmiši sadrže znatno veći udio zoonotskih virusa od ostalih sisavaca. Ako šišmiš izbaci izmet na neki komad voća koji potom pojede druga životinja, ta druga životinja može postati prenosnik. Dokazi pokazuju da novi virus korona gotovo sigurno potječe od šišmiša, koji ga je prenio na drugu životinju. Virus je tada prešao s te životinje na ljude na tržnici divljih životinja. SARS (koji je uzrokovan virusom korona) također je nastao kod slijepih miševa, a zatim prešao na cibetke, koje su ga prenijele ljudima na kineskim tržnicama.

Stručnjaci još uvijek nisu sigurni koje su životinjske vrste služile kao novi posrednik virusa korona između slijepih miševa i ljudi. Brojne su mogućnosti, zmije (što je malo vjerovatno), svinje, cibetke i pangolini, ugroženi sisavac koji se peče i jede u Kini, Vijetnamu i dijelovima zapadne Afrike. Pangolini su u 2013. godini bili najtraženija vrsta na svijetu, a Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama proglasila je trgovinu pangolinima nezakonitom 2016. godine.

Diamond i Wolfe tvrde kako je trgovina životinjama koje se upotrebljavaju u tradicionalnoj kineskoj medicini također ogromno tržište i nema naznaka da će biti zabranjena. Naprimjer, pangolin, mali sisavac koji se hrani mravima, široko se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini jer se vjeruje da njegovo meso dobro u borbi protiv vrućice, kožnih infekcija i veneričnih bolesti. Kao i da liječi od raka?! Zabrane nema, između ostalog, i zato što ti proizvodi za neke kineske zajednice nisu tek puka delicija. Ono što su, recimo, Francuzima crno vino i sir, to su za neke Kineze divlje životinje.

Na tim se tržnicama miješaju divlje životinje zatočene u kavezima, domaće životinje i ljudi koji tu dolaze kako bi kupili meso. Sve to čini savršeno uzgajalište zoonotskih bolesti. U toj gužvi nastale su bolesti poput SARS-a, a vrlo vjerovatno i H1N1 (svinjska gripa) i respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS). Naučnici vjeruju da virus korona COVID-19 najvjerojatnije potječe s tržnice u Wuhanu, gradu poznatom po trgovini divljim životinjama.

Profesor Andrew Cunningham iz Londonskog zoološkog društva kazao je nedavno za Guardian kako su te “životinje prevožene na velike udaljenosti i gomilane u kavezima. Oni su pod stresom i imunizirani, te izlučuju sve patogene koje imaju s velikim brojem ljudi na tržištu i u prisnom kontaktu s tjelesnim tekućinama ovih životinja imate idealno uzgajalište za pojavu ove vrste bolesti”.

TRGOVINA PSEĆIM MESOM

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da 6 od 10 poznatih zaraznih bolesti kod ljudi mogu prenijeti životinje, a tri od četiri nove ili novonastale zarazne bolesti kod ljudi potječu od životinja. Kina je privremeno zabranila tržnice s divljim životinjama, ali trgovina se u mnogim drugim zemljama i dalje nastavlja. U Maroku još uvijek postoje pijace na kojima se kokoši kolju ispred mušterija i polužive bacaju u bačve, gdje tako čekaju kupce.

Santiago Mas-Coma profesor je parazitologije i predsjednik Svjetske federacije tropske medicine. Kaže kako sumnja u učinkovitost mjera zabrane koje je poduzela Kina. Prvo jer ta mjera ne uključuje medicinske ili istraživačke svrhe. Drugo, privremene zabrane nisu pomogle u prošlim krizama. I treće, Kina nije jedina zemlja na svijetu u kojoj se konzumiraju divlje životinje. Kontrola konzumacije i trgovine neizmjerno je težak posao, ona je duboko ukorijenjena u tradiciji ogromne populacije i teško je naći način da ju se zakonski regulira. Stoga je mogućnost da se u budućnosti sretnemo s novim bolestima koje životinje prenose na ljude vrlo realna.

UN procjenjuju da je trgovina zaštićenim vrstama vrijedna između 80 i 100 milijardi dolara godišnje. Naprimjer, veterinari i naučnici detaljno su proučavali ilegalnu trgovinu i trgovinu psećim mesom, što im je pomoglo da razumiju neformalno tržište na kojem nastaju mnoge bolesti koje se prenose na ljude. U gotovo cijeloj Aziji na štandovima se nalazi vidljivi dio na kojem možete kupiti piletinu, ali tu je i skriveni dio u kojem su životinjske vrste koje je zabranila Vlada.

Što je zemlja veća i što su običaji dublje ukorijenjeni, to je teže postići promjene. U ruralnim područjima Afrike i Azije još uvijek ima puno mjesta na kojima se jede sirovo meso i mozak psa ili gdje dijete ne vode doktoru ako ga pas ugrize. Primjerice, neke zajednice u Nigeriji vjeruju da je pseće meso “ukusno” i brani ih “od vještica”. Službenih podataka gotovo da i nema, ponekad jer je konzumacija određenih proizvoda tabu koji društvo ne želi prepoznati, a ogroman je jaz između službenih podataka s procjenama nevladinih organizacija koje djeluju na terenu.

Organizacija FAO prikupila je rezultate istraživanja provedenog u nekim zajednicama u Aziji, Africi i Latinskoj Americi između 2004. i 2010, u kojem je zaključeno da je više od 53,5 posto domaćinstava opskrbljeno šumskim životinjama i biljkama. Izvještaj također pokazuje da “u tradicionalnim selima koja uzgajaju rižu porodice jedu vodene životinje do kojih je lahak pristup, poput puževa, rakova, žaba i riba sa svojih polja”. Prema njihovim podacima, u svijetu postoji 2.800 različitih divljih vrsta koje se koriste za prehranu ljudi. Međutim, ti su brojevi nepotpuni.

GLOBALNA MAFIJA

Trgovina divljim životinjama globalan je posao. Dio aktivnosti provodi se na zakonit ili, bolje rečeno, paralegalan način, poput trgovine perajama morskih pasa ili kupovinom i prodajom egzotičnih životinja pojedincima, zoološkim vrtovima, akvarijima ili laboratorijima. Ogroman dio te trgovine odvija se u ilegalnom okruženju, usko povezan s mafijašima koji trguju oružjem, drogom i ljudima. Ilegalna trgovina divljim životinjama u svijetu ogromna je industrija vrijedna milijarde dolara, a u to nije uračunat lov na morske pse, ilegalni safariji i druge aktivnosti.

Tržište je toliko slabo regulirano i kontrolirano da je lahko pronaći životinje za prodaju na društvenim mrežama. Ogroman je promet u Aziji, Africi i Južnoj Americi, lovci i ribolovci naplaćuju ptičija gnijezda ili peraje morskog psa, što nerijetko košta više od zlata. To je posao koji vodi mafija u posebnoj gospodarskoj zoni Laosa, Mijanmara, Tajlanda i Kine. To je, recimo, područje u kojem, iako je zabranjeno, postoji mnoštvo farmi tigrova.

Trgovanje divljim životinjama ubija životinjske vrste brže od bilo kojeg drugog faktora, brže od gubitka staništa ili klimatskih promjena. Sve je pomiješano, ogroman novac, nedostatak obrazovanja i postojeće tradicije. Milioni stanovnika Vijetnama i Kine konzumiraju i na taj način dovode do istrebljenja svih vrsta pangolina koji postoje u svijetu, zbog navodnih ljekovitih svojstava njihove ljuske. Konzumiranje divljih životinja duboko je ukorijenjeno u zemljama koje su pretrpjele beskrajne ratove i njihovo je stanovništvo pojelo sve čega se dočepalo. Reguliranje ove potrošnje bit će vrlo teško bez dobrih obrazovnih programa i dovoljno hrane, ali COVID-19 donosi i druge vrste problema za životinje: iz straha se kolonije živih šišmiša spaljuju na otoku Sulawesi u Indoneziji, mjestu također poznatom po prodaji divljih životinja.

Ohrabruje i što se mišljenje Kineza mijenja nakon epidemije. Fotografije bolesnih i napaćenih životinja na pijacama i snimci živih skuhanih šišmiša u zdjelama za juhu kružili su medijima i izazvali bijes širom svijeta. To je stvorilo dojam da je kupovina živih divljih životinja radi konzumacije normalna pojava u Kini, ali to nije tačno, to se dešava samo u nekim dijelovima zemlje. Za mnoge je Kineze konzumiranje divljih životinja netipično. Državni mediji ovih su dana objavili žestoke uvodnike kojima zahtijevaju trajnu zabranu trgovine divljim životinjama. Te su apele podržale hiljade građana na društvenim mrežama koje je odobrila država poput mreže “Weibo”.

Kineske vlasti zvanično dopuštaju uzgoj i prodaju 54 divlje vrste, poput noja, hrčaka, kornjača i krokodila, ali stručnjaci procjenjuju da se ilegalno uzgaja mnogo više vrsta životinja koje skončaju na pijacama. Kada su dozvoljene vrste u pitanju, žabe su redovno i jeftino jelo, ali samo imućni mogu priuštiti juhu od cibetke, sisavca veličine mačke koji je porijeklom iz džungla jugoistočne Azije, prženu kobru ili kvrgavu medvjeđu kandžu.

Iz svega je ovog lahko zaključiti zašto Diamond i Wolf, kao i na desetine drugih stručnjaka širom svijeta, traže trajnu zabranu trgovine divljim životinjama. Kako tvrde, sve dok se divlje životinje i dalje koriste za hranu i u druge svrhe, bit će više bolesti, ne samo u Kini nego i u drugim zemljama. Sa SARS-om smo relativno dobro prošli: usmrtio je manje od hiljadu ljudi, u usporedbi sa stotinama hiljada ljudi koje ubija sezonska gripa svake godine.

Kod virusa COVID-19 rezultati neće biti tako dobri. Bez obzira na to hoće li ubiti više od gripe u normalnoj godini, imat će ogroman utjecaj na živote i ekonomiju milijardi ljudi. I sljedeći virus može biti puno gori. Ne postoji čvrsti biološki razlog zašto buduća epidemija neće ubiti stotine miliona ljudi i potopiti planet u desetljeća neviđene depresije.

 

PROČITAJTE I...

Neko Baraliji konačno treba reći da agresori i branitelji nisu isti! Da nije isto rušiti i ubijati grad i braniti ga! Da je kulturološka razlika između onih koji su branili Mostar i onih koji su ga doslovno ubijali, ubijajući njegove građane i rušeći njegove simbole poput Starog mosta, prije pet svjetlosnih godina, a ne “pet deka”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!