Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez u razgovoru za Stav govorio je o Oružanim snagama BiH, NATO i EU putu Bosne i Hercegovine, predstojećem NATO samitu u Ankari, ogromnoj podršci Republike Turske u modernizaciji OSBiH, ali i o svojim žestokim reakcijama na istupe zvaničnika susjednih država. 

Da li su Oružane snage BiH danas bliže NATO standardima nego prije pet godina i u kojim oblastima je napravljen najveći napredak?

- Oružane snage Bosne i Hercegovine su puno bliže članstvu u NATO Savezu, ne prije pet godina, nego i prije godinu. Mislim da smo ostvarili izuzetan napredak u svim segmentima onoga što se od nas traži, a to su modernizacija OSBiH, sve u skladu sa NATO standardima, smještaj i lokacije gdje borave naši vojnici, poboljšan materijalni status pripadnika OSBiH. Samim tim se vratio interes za vojnu službu, jer smo imali problem sa popunom kadra. Sada primamo rekordan broj ljudi. Također, rješavamo se viškova naoružanja, rješavamo se neperspektivne imovine. Sve su to stvari koje postvljaju pred nas kao zadatke iz NATO Saveza i imamo njihove redovne kontrole, gdje prate kako ih ispunjavamo. Prvi put smo potpisali Individualni partnerski program 2025-2028, u kojem je precizno navedeno šta trebamo raditi i vremenski rokovi.

Od svih država koje čekaju da budu članice NATO Saveza mislim da je Bosna i Hercegovina prva i to je veliki uspjeh. OSBiH su u većini segmenata bolje od oružanih snaga nekih zemalja koje su već članice NATO-a. Međutim, tu je i ovaj politički segment, u tom političkom dijelu malo sporije idemo. Jer imamo ove koji nisu za to da BiH bude članica NATO Saveza. Međutim, Zakon je jasan - sve institucije dužnesu  dati sve od sebe da BiH postane članica NATO-a. Dužno smo da provodimo zakon i ispoštujemo sve odluke, a prvenstveno onu koju je Predsjedništva BiH 2009. donijelo o pristupanju BiH NATO-u

Koliko problem nedovoljnog izdvajanja iz budžeta BiH utječe na sposobnost Oružanih snaga da ispune NATO kriterije?

- Približili smo se jednom procentu BDP-a. Do sada je bio standard NATO Saveza 2 posto, mada ni sve članice nisu ispunjavale taj standard. Sad je to dignuto na 5 posto, ali nije to sve u novcu. Nego i u izgradnji infrstrukture, objekata. Nama je cilj da povećamo procenat i stalno radimo na tome. Izdvajamo nova sredstva za put ka NATO Savezu. Bila je jedna stagnacija, ali smo uspjeli nekako i kroz budžet i uz pomoć naših stranih partnera. Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara smo usvojili višegodišnje projekta vrijednosti 50 miliona KM koje ćemo uložiti u naoružanje, municiju, opremu. To je dodatak na redovne troškove koje imamo za modernizaciju OSBiH.

Da li je prema Vašem mišljenju NATO put, uz evropske integracije, jedina realna garancija dugoročne sigurnosti i stabilnosti BiH?

- Imao sam jedan prijedlog kada je zadnji put u BiH boravio generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i prilično se zainteresirao za to. Da BiH i Srbija, da zajedno dobijemo uslovno članstvo u NATO Savezu. Kosovo, Srbija i BiH to je da tako kaže jedan "trbuh", a sve okoliko su zemlje članice NATO-a. Mislim da bi se tako smirile tenzije na Zapadnom Balkanu. Najveće dvije države na zapadnom Bakanu, bez obzira koliko su globalno male, su BiH i Srbija. Istinsko pomirenje i prijateljski odnosi relaksirali bi političku situaciju na Bakanu, To je najlakše kroz prijem u NATO. Naravno, kada govorimo o pomirenju i prijateljskim odnosima, Srbija na prvom mjestu treba da prizna genocid, isporuči nam ratne zločince i prestane se miješati u unutrašnje stvari BiH.

Šta bi, prema Vašem mišljenju, bio najveći gubitak za BiH ukoliko bi NATO integracije bile trajno zaustavljene?

- Mislim da se to nikada neće desiti. U razgovoru sa čelnicima NATO-a koji su se mijenjali u ovom periodu svi su za to da BiH bude članica. U interesu je i NATO Savezu da BiH bude članica. Prisustvo NATO-a kroz Misiju u BiH je veliki znak da vodi računa o ovom području. Historijski znamo da je ovo područje politički turbulentno i da se ne smije prepuštati tako olako slučaju.

Da li je za BiH, s obzirom na sve geopolitičke promjene, i naravno naše unutrašnje političke krize, bitniji ulazak u NATO ili EU?

- Nama su oba ta segmenta bitna i ekonomski i vojno-sigurnosni, prepliću se. Mislim da je bitnije da uđemo prvo u NATO, a onda bismo lakše u EU, jer bi u tom slučaju zemlja bila stabilnija. Nama ne fali pameti da uđemo u EU, nego političke volje. Nama nije cilj da uđemo u EU a da za to nismo zreli. Cilj nam je da sve evropske standarde uvedemo u naše zakondavstvo, da ih primjenjujemo. Tada možemo biti prava članica EU-a.

Ako biste morali izdvojiti ključne zemlje-saveznice BiH na NATO putu, koje bi to bile?  

- SAD i Turska. Turska nam je istinski prijatelj. Pomogla nam je u zadnje vrijeme jako puno u modernizaciji OSBiH. Ukupna saradnja i politička i vojna posljednje dvije tri godine podignuta je na jedan viši nivo. To najbolje ja znam kroz prijeme i susrete sa ministrom odbrane Yasarom Gulerom i ostalim zvaničnicima Turske. Turska nam puno može pomoći na putu ka članstvu u NATO Savez.

Nekoliko puta kada su se pojedine članica NATO-a protivile modernizaciji OSBiH, gdje bi Turska donirala tu opremu, upravo je ta država, njen glas, bila presudna da izlobira da nabavimo Kirpije, moderne Bayraktare. Upravo je na tom slučaju došao do izražaja autoritet koji Turska ima u NATO-u. Želim se zahvaliti turskom ministru odbrane na svemu što su do sada uradili i radujem se što možemo imati istinskog i iskrenog prijatelja i partnera kao što je Turska, jedna od pet najvećih svjetskih sila.

S obzirom da se NATO samit održava u Ankari za nekoliko mjeseci, šta konkretno planirate raditi kako bi se o BiH što više govorilo?

- Moram ovom prilikom naglasiti da imamo jako dobru saradnju i naše interese artikulišemo preko turskog vojnog atašea Murata Kula koji sjajno radi svoj posao, pravi je profesionalac i istinski je prijatelj BiH. Sve što smo uradili, teško da bi bez njega. Imamo stalne kontakte sa ministrom odbrane Turske. Za BiH je jako bitno da Turska lobira za naše članstvo, jer njihova se riječ itekako uvažava u okviru NATO-a. Oni su ključni u Savezu. Da pojednostavim, lobirat ćemo da Turska bude glas BiH u Ankari na samitu NATO-a. Mislim da će ovaj samit kada je BiH u pitanju zaista biti preloman, a to se dalo zaključiti i kroz razgovore i komunikacije koje sam imao i s drugim ministrima odbrane zemalja koje su za naš prijem. Da se samo oni pitaju odmah bi postali članica. Naravno, ima tu država koje prave probleme i NATO-u i EU-u, ali mislim da im mi nismo ništa skrivili i da će podići ruku.

Koliko je, prema Vašoj procjeni, ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu sigurnosni izazov i da li NATO integracije predstavljaju odgovor na taj izazov?

- Ima ovdje ruskog utjecaja i ide preko određenih politika. Ruski utjecaj nesumnjivo usporava naše euroatlantske integracije i to im je osnovni cilj. Nije to do njihove moći i snage koliko do Ustava BiH. Imate mehanizme blokade, koji nisu predviđeni kao takvi, već kao vitalni nacionalni interes i njegova zaštita. Ali to je dobilo neku novu dimenziju i to nam usporava ovaj put. Prisustvo NATO Saveza u BiH daje nam sigurnost. I Misija NATO-a i neke ambasade smanjuju taj ruski utjecaj kroz određene političke i diplomatske pritiske na ove koji vrše te blokade. I treba biti iskren pa reći da bi bilo daleko teže eliminisati taj utjecaj, da nije njih. Možda bi čak u potpunosti bio zaustavljen naš NATO i EU put.  

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jednoglasno je odobrilo učešće Oružanih snaga BiH u mirovnoj misiji u Gazi. Šta sad slijedi?

- Prvi korak je da imenujemo jednog našeg oficira koji će otići u Gazu, koordinirati dalje sa multinacionalnim snagama i pripremiti teren našim jedinicama koje će doći. Imamo nekoliko jedinica koje mogu da odgovore i najsloženiijim misijama - bataljon vojne policije, deminerski, bataljon vojne pješadije i druge jedinice koje su sve po NATO standardima. To je velika čast ne samo sa OSBiH, već i za državu BiH, da rame uz rame sa vojnicima velikih svjetskih vojnih sila učestvuju u ovoj misiji. Naše OSBiH su potpuno spremne da izvrše taj zadatak.

Za sve koji će ići u Gazu bit će propisana procedura, zbog zdravlja, sigurnosti i naravno bit će tu još parametara koje treba zadovoljiti, a to sve će sačiniti naši eksperti. Kada bi bilo dobrovoljno da se ide u Gazu, mislim da bi se javili svi pripadnici OSBiH.

Kada se prati bh. politička scena, jedan ste od rijetkih političara koji brutalno kritikuje, ponekad ne bira riječi, a onda i prima žestoke povratne udarce. Čak Vam se prigovara i da se miješate i gdje treba i gdje ne treba. Kako to komentirate?

- Ne mogu da gledam, pogotovo sa pozicije zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra odbrane BiH, kada neko juriša na moju zemlju. Trebam i moram statiti u zaštitu. Kako bi to u javnosti izgledalo da ja koji sam na ovim funkcijama šutim? Za mene je ispravno da stanem ispred ljudi u BiH i uvijek ću to raditi. Nikada neke stvari, uvrede, rovarenja, udaranje i rušenje BiH neću prešutjeti, da se ne znam o kome radi. Pazite, ti ljudi koji ne misle dobro BiH krenu pomalo onako između redova, pa onda malo žešće verbalno, pa uključe i domaće izdajnike kojih uvijek ima i krenu rovariti iznutra. To se ne može i ne smije dozvoliti. Zato je jako bitno da se odmah reagira, da im se kaže da ne mogu raditi tako sa BiH i da ovo nije 1992. Imali smo sramnu pjesmu, evo za Božić 7. januara, koji bi trebao biti vjerski, porodični, praznik mira i ljubavi. Najgnusnije vrijeđanje Turaka, Bošnjaka. Pa nismo toliko naivni da ne vidimo da je to sve udar na BiH. I to je radio Vučićev čovjek, vlasnik Informera. Šta je to nego Vučićev govor, vrijeđanje kroz tog čovjeka.  

To je isto kao i Željana Zovko. Ona govori nečijim jezikom, naglas izgovara ono što njeni mentori misle. Tu je nekakav Max, pa nekakav Sokol. Oni prvi istrče, a onda "veliki igrači" kažu "e sad je trenutak da dijelimo BiH". Bio ja na poziciji ili ne, bio ministra ili obični građanin, moj glas će uvijek biti u odbrani BiH. Porodica Helez je među dvije najstarije u BiH. U svim ratovima smo ginuli. Moja je misija da reagiram na sve one koji napadaju moju zemlju. Ne mogu im to dozvoliti, ne mogu to gledati. Čude me oni koji ne ragiraju na sve gnusne izjave i prijetnje.

Ipak, morate priznati da ste se "nagovorili" Željani Zovko i u tome možda i pretjerali?  

- Pretjerivanje?! Mislim da kada bismo to stavili na neki ekvivalent i šta oni, poput Zovko, rade mojoj državi, onda bih ja trebao biti puno žešći i rigindiji.

Može se to sve izgovoriti i da se upakuje u "diplomatski celofan"?

- Jako dobro znam kad i prema kome treba pakovati u "diplomatski celofan". Ali isto tako jako dobro znam kada i kojim riječnikom treba odgovorit na te primitivne napade. Ja da nisam odgovorio onako Zovko koja radi jako pogane i prljave stvari oko BiH, niko je ne bi ni primjetio. E kad je Zukan Helez onako rekao, onda su se svi probudili. Možda je nekada dobro što ona istrči, ja se nagovorim, jer nas to onda drži budnima.

I molim Vas, kako da reagujem drugačije? Gospođo, damo, pazite šta govorite. Molim Vas nemojte tako. Da jednoj takvoj osobi pristupim s lijepim manirima. Da sam tako reagirao ne bi se vjerovatno pokrenula sva ta priča.

Evo Vam primjer, imao sam nekoliko objava na svojoj Facebook stranici, upozorenja ono klasika diplomatski. Vidim niko ne reagira, ni građani, a ni moje kolege. E kad je Zukan onako rekao što je rekao, onda ih je sve zainteresiralo. Počeli su roviti i kopati sve o njoj. Tada više nije bio samo Zukan Helez udario na Željanu Zovku. Stvorio se jedan veliki front ljudi spremnih da brane državu, svako onako kako zna i umije.