Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) sada najveća opoziciona stranka u Bundestagu, postupno dobiva sve veću podršku. Najnovija istraživanja sugerišu da su desni populisti prestigli konzervativnu Uniju CDU/CSU kancelara Friedricha Merza.
Taj se trend pokazao i na lokalnim izborima u septembru u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Tamo je AfD uspio utrostručiti svoj udio glasova u odnosu na rezultate iz 2020. godine.
Više istraživanja pokazuje da krajnje desna AfD uživa posebnu podršku među etničkim Nijemcima koji su se od početka devedesetih u Njemačku doselili iz bivšeg Sovjetskog Saveza i stekli njemačko državljanstvo. Često se nazivaju etnički njemački doseljenici ili ruski Nijemci.
Prema novom istraživanju demokršćanima bliske Fondacije Konrad Adenauer, 31 posto njih spremno je glasati za AfD, piše DW.
- Taj udio je značajno viši od prosječne podrške AfD-u među Nijemcima migrantskog podrijekla, koja iznosi 19 posto - navodi se u izvještaju.
Ukupno gledajući, ljudi iz postsovjetskih zemalja čine 12,4 posto svih birača migrantskog podrijekla u Njemačkoj, odnosno otprilike 900.000 osoba, prema izračunima istraživačkog centra DeZIM.
Jedan od najneočekivanijih ishoda glasanja u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji bili su rezultati izbora za integracijska vijeća. Ta izabrana tijela predstavljaju interese migranata i naturaliziranih njemačkih građana u saveznim pokrajinama. Ona ne donose obavezujuće odluke, već imaju savjetodavnu ulogu. U nekoliko gradova u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji sada će AfD-ovi predstavnici dominirati integracijskim vijećima.
Paradoks je u tome da na izborima za integracijska vijeća mogu učestvovati samo stanovnici migrantskog podrijekla. To uključuje strance s legalnim boravištem, naturalizirane njemačke građane te djecu imigranata koja su stekla njemačko državljanstvo rođenjem. Etnički njemački doseljenici također mogu učestvovati, ali se moraju prethodno registrirati kao birači.
Iako su podaci o nedavnim izborima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, posebno za integracijska vijeća, još nepotpuni, jedno je, kako kaže politolog Andreas Wust sa Univerziteta primijenjenih nauka u Munchenu, već sad jasno.
- Očito je da je u mnogim općinama AfD uživao snažnu podršku, a u mjestima s velikim brojem ruskih Nijemaca ili doseljenika ta je podrška bila još veća - rekao je stručnjak za DW.
Andreas Wust proučavao je biračko ponašanje Nijemaca migrantskog podrijekla. On povezuje simpatije ruskih Nijemaca prema AfD-u s time da imaju strože stavove o tome ko može postati njemački državljanin.
Osim toga, za razliku od većine drugih stranaka, AfD zastupa proruski stav. Uoči parlamentarnih izbora u februaru stranka je odbila u svoj program uvrstiti osudu ruske agresije na Ukrajinu.
Taj Kremlju naklonjen stav mogao je pomoći AfD-u da pridobije ove birače kojima je u mnogo slučajeva ruski prvi jezik.
- Naravno, ljudi održavaju veze s Rusijom, njihovi korijeni ostaju i rusko-njemački identitet je prisutan. Zato se oštra kritika Rusije i podrška Ukrajini često dočekuju sa skepsom - naglašava Wust.


