Francuska i Njemačka, dvije najjače članice Evropske unije, odustale su od plana zajedničke izgradnje borbenog aviona sljedeće generacije zbog dubokih industrijskih neslaganja, što je veliki udarac viziji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o bližoj integraciji evropske odbrane.
Propast projekta procijenjenog na najmanje 100 milijardi eura naglašava teškoću navođenja evropskih zemalja na saradnju na složenim i skupim multinacionalnim programima, uprkos zabrinutosti oko odvraćanja Rusije i pouzdanosti saveza sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- Predsjednik Emmanuel Macron i savezni kancelar Friedrich Merz došli su do zajedničkog zaključka da uključene kompanije neće moći da se udruže kako bi izgradile zajednički borbeni avion. Oni priznaju ovu realnost - rekao je zvaničnik njemačke vlade za Politico pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja.
Merz je stoga savjetovao Macronu da dalje ne nastavlja s razvojem zajedničkog borbenog aviona, dodao je zvaničnik.
Projekat, poznat kao Future Combat Air System (Budući borbeni zračni sistem - FCAS), pokrenut 2017. godine, zastao je zbog žestokih neslaganja između francuskog Dassaulta i njemačkog Airbus Defence and Spacea u vezi toga koja kompanija treba preuzeti vodstvo nad projektom.
FCAS, u koji je uključena i Španija, trebao bi zamijeniti njemačke Eurofightere i francuske Rafaleove avione do oko 2040. godine. Program uključuje ratni avion - glavnu tačku sporenja - kao i dronove i borbeni oblak - digitalnu okosnicu projekta koji će povezati senzore, satelite, dronove i borbene avione u jedinstveni sistem.
Kasnije u ponedjeljak, Elysée je u izjavi priznao da se Airbus Defence and Space i Dassault Aviation nisu uspjeli dogovoriti. Francusko predsjedništvo nagovijestilo je da je odustajanje jednostrana njemačka odluka, rekavši novinarima da su "njemačke vlasti zaključile da nije moguće vršiti daljnji pritisak na dotične kompanije.
Francuska ostaje pri stavu da je francusko-njemačka saradnja ključna i za naše zemlje i za naše evropske partnere u oblasti odbrane i sigurnosti."
Uprkos neuspjehu dijela FCAS-a koji se odnosi na borbene avione, njemački vladin zvaničnik nije isključio mogućnost da Pariz i Berlin nastave saradnju na dronovima i sistemu borbenog oblaka.
- Suština FCAS-a je da se nastavi kao evropski sistem. To je, u određenom smislu, nervni sistem koji umrežava avione, dronove i druge komponente u integrisanu cjelinu - rekao je zvaničnik.
Francusko i njemačko ministarstvo odbrane bit će zaduženo za razvoj plana rada za saradnju u oblasti odbrane i industrije "fokusiranog na nekoliko realističnih, relevantnih projekata, dodao je zvaničnik.
FCAS nije jedini multinacionalni odbrambeni program s problemima.
Zajednički francuski i njemački planovi za izgradnju pomorskih patrolnih aviona, tenkovskih i artiljerijskih sistema sljedeće generacije posustali su posljednjih godina, dok je projekt mlaznog borbenog aviona. Globalni program borbenog zračnog djelovanja, koji predvode Italija, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo, također doživio trenje.
Francuska se efektivno odmaknula od višemilijarderskog programa Eurodrone, koji uključuje četiri zemlje, ostavljajući njegovu budućnost neizvjesnom dok preostali partneri - Njemačka, Italija i Španija - razmatraju kako dalje.
Kraj borbene komponente FCAS-a nije bio iznenadni prekid, već rezultat spore, mukotrpne borbe između Airbusa i Dassault Aviationa - dva najutjecajnija evropska dobavljača obrambenih radova.
Kako je Politico ranije informisao, njemački i francuski dužnosnici mjesecima su iza zatvorenih vrata govorili da je borbena komponenta projekta efektivno "mrtva".
Zastoj se produbio prošlog ljeta kada je Dassault, proizvođač francuskog borbenog aviona Rafale, insistirao da preuzme vodeću ulogu u izgradnji borbenog aviona FCAS.
Airbus bi se tretirao kao podizvođač s ograničenim uvidom u dizajn, dok bi Dassault mogao birati dobavljače, odlučivati o podjeli projektnog rada i djelovati kao jedini posrednik s kupcima.
Airbus je odbacio ovaj pristup kao fundamentalni prekid zajedničkog sporazuma kojim je pokrenut FCAS, tvrdeći da bi on pretvorio evropski program saradnje u borbeni avion pod francuskim vodstvom, podržan njemačkim i španskim finansiranjem i industrijskim kompetencijama.
Pariz i Berlin su se također razlikovali oko težine borbenog aviona, pri čemu je Francuska željela lakši mlažnjak za nosače aviona, dok je Njemačka insistirala na težem za uloge zračne nadmoći. Na kraju je Berlin predložio izgradnju dva aviona - opciju koju je Pariz odbacio.
U martu su se Merz i Macron složili da daju projektu posljednju šansu, ali ti razgovori nisu uspjeli prevazići duboke razlike. U ponedjeljak je njemačka kancelarija obavijestila Airbus o odluci o obustavi projekta.




