Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, direktne strane investicije u BiH u prvoj polovini 2025. godine iznosile su približno 780 miliona KM i manje su za isti period u 2024. za čak 111 miliona KM.
Nešto ranije iz CBBiH su objavili da je projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini korigovana je naniže, do nivoa od dva posto, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz.
Na ovaj način nastavljen je pad direktnih stranih ulaganja u BiH jer su u 2024. godini iznosila 1,76 milijardi KM i bila su manja u odnosu na 2023. za 14,6 posto.
Postoji nekoliko razloga zbog čega je dolazi do pada priliva direktnih stranih investicija, koje svakoj državi na svijetu, pa tako i BiH, donose novi kapital, nova zapošljavanja, nove tehnologije, ekonomski rast...
Najprije, kontinuirana kriza u BiH, izazvana prije svega secesionističkim planovima iz bosanskohercegovačkog entiteta RS i čelnika SNSD-a Milorada Dodika "tjera" strane ulagače.
Potencijalni strani investitori traže pravnu sigurnost, smanjenje birokratskih prepreka, kao modernizovanje investicijske infrastrukturu i digitalizovanje procedura, koje su nerijetko suviše komplikovane i bespotrebne.
Također, problem nije isključivo na BiH, jer u pravilu najveći broj stranih ulagača dolazi iz Evropske unije u kojoj se posljednjh godina, zbog pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu, dešavaju ekonomski potresi koje mi itekako osjetimo.
Pored toga, EU se okreće alternativnim lokacijama, najprije Aziji, gdje je proizvodnja daleko jeftinija. Manje stranih ulaganja u BiH znači manje novih fabrika, smanjivanja broja novozaposlenih, a istovremeno tjera mladu radnu snagu van BiH.



