Još u august prošle godine najavljeno je pokretanje prve berze električne energije u Bosni i Hercegovini radi povezivanja s tržištem Evropske unije i zaštite izvoznika od ugljičnih taksi.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine predložilo je da sjedište berze bude u Mostaru, dok je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio amandman prema kojem bi sjedište bilo u Brčkom. I tu je sve stalo.
Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije ne prolazi zato jer čelnik HDZ-a Dragan Čović insistira da berza bude u Mostaru.
Ovaj zakon je dio reformske agende u okviru Plana rasta i predviđa povezivanje bh. tržišta električne energije s tržištima ugovornih strana Energetske zajednice i Evropske unije.
- Čović je nekoliko puta govorio da neće dozvoliti usvajanje takvog zakona i zbog toga je zakon u Domu naroda blokiran - rekao je nedavno član Kolegija Doma naroda BiH Kemal Ademović.
Prema njegovim riječima, neusvajanje zakona direktno pogađa domaću privredu i izvoznike električne energije iz obnovljivih izvora, jer, kako je rekao, Bosna i Hercegovina nema mehanizam za izdavanje potrebnih certifikata za izvoz energije na tržište Evropske unije.
Dodao je da bi usvajanjem zakona i uspostavljanjem sistema certifikacije Bosna i Hercegovina mogla godišnje prihodovati i do pola milijarde KM.
U BiH je do sada instalirano više od 2.500 elektrana iz obnovljivih izvora ukupne snage oko 1.500 megavata, u koje je investirano približno tri milijarde KM.
Međutim, zbog nepostojanja zakona sva ta energija se prilikom izvoza tretira kao prljava energija.
Na ovaj BiH i dalje zaostaje za ostatkom Evrope kada je riječ o uspostavi berze električne energije, a ključni razlozi leže u složenom političkom i institucionalnom uređenju, nedostatku zakonskog okvira i slaboj koordinaciji nadležnih aktera.
Kako upozorava predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović, riječ je o ozbiljnom zastoju koji direktno utiče na energetsku tranziciju i integraciju zemlje u evropsko tržište.
- Generalno, jedina smo država u Evropi koja nema berzu, niti ima bilo kakvih aktivnosti pripreme za uspostavu berze električne energije – istakao je Bajramović u izjavi za Fenu naglašavajući da su razlozi za takvo stanje višeslojni – od složene državne strukture, preko nepostojanja državnog zakona o energetici, do različitih političkih interesa i sporog procesa usklađivanja sa evropskim pravilima.
Prema njegovim riječima, iako zakon o regulatoru i tržištu električne energije još nije usvojen, to nije smjelo biti opravdanje za potpuni zastoj.
- Nedonošenje zakona nije razlog da se ne započne sa aktivnostima koje su ključne za uspostavu berze. Nažalost, ne postoji institucionalna sinergija niti interes, pa su propuštene godine u kojima se moglo pripremiti tržište, kadrovi i infrastruktura – naveo je Bajramović.
Berza ima ključnu ulogu u razvoju obnovljivih izvora energije s obzirom na to da, kako je pojasnio Bajramović, organizovano tržište omogućava lakšu integraciju varijabilnih izvora, poput vjetra i sunca, kroz bolje balansiranje i trgovinu unutar dana.
Dok BiH stagnira, zemlje regiona već su napravile značajne iskorake. Hrvatska i Slovenija kroz CROPEX i BSP SouthPool već su povezane s evropskim tržištem, dok je Srbija kroz SEEPEX razvila tržište "dan unaprijed" i uskladila pravila s EU standardima.

