Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) ni u utorak u trećem pokušaju, nije uspio postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Konsultacije će se nastaviti, dok dužnost privremenog visokog predstavnika i dalje obnaša američki diplomat Louis Crishock .
U utrci za funkciju novog predstavnika i dalje su talijanski diplomat Antonio Zanardij Landi i posebni izaslanik za zapadni Balkan Francuske René Trocazza.
Washington inzistira na Zanardiju Landiju, dok evropske države, prije svih Francuska, Velika Britanija i Njemačka, žele Trocazza. Mjesto visokog predstavnika upražnjeno je otkako je pod američkim pritiskom ostavku podnio njemački političar Christian Schmidt, koji je dužnost obnašao od augusta 2021.
Dok pregovori u Sarajevu stoje na mjestu, njemački političari iz različitih stranaka različito ocjenjuju koliko su interesi SAD-a i EU-a u BiH doista udaljeni.
Predsjednik Odbor Bundestaga za pitanja Evropske unije Anton Hofreiter u izjavi za Deutsche Welle je ponovno izrazio svoje ogorčenje pritiskom Washingtona na dosadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Shodno tome, on smatra da su interesi i ciljevi SAD-a s jedne i EU-a s druge strane u BiH dijametralno suprotni.
- Očito je da SAD u Bosni i Hercegovini slijedi drukčije interese od Evropske unije. Dok je za EU očuvanje mira u regiji najviši cilj, američku politiku pokreću ekonomski interesi iz Trumpova okruženja - smatra Hofreiter.
Ovaj vanjski političar Zelenih u svojoj kritici Washingtona odlazi još dalje:
- Spor u vezi budućnosti visokog predstavnika pokazuje da SAD-u nije stalo do mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu, nego isključivo do bogaćenja. Ta američka politika ima negativne posljedice za sve nas u Evropi.
Hofreiter smatra da je važno da se EU i dalje zalaže za snažnu ulogu visokog predstavnika i protiv secesionističkih težnji entiteta RS.
- Njemačka savezna vlada mora jasno stati iza EU-a. Slabljenje visokog predstavnika nije u njemačkom interesu. Riječ je o miru, sigurnosti i demokratiji u našem susjedstvu - istakao je on.
Njegov stranački kolega i jedan od najaktivnijih njemačkih političara kada je zapadni Balkan u pitanju Boris Mijatović na situaciju ne gleda tako crno, ali i on vidi znatno oslabljene pozicije međunarodne zajednice u BiH zbog razilaženja SAD-a i EU-a.
- Promijenjen stav SAD-a prema Miloradu Dodiku u posljednje vrijeme otvara pitanje utječu li ekonomski interesi sve više na odabir nasljednika visokog predstavnika.
Za nas Zelene jasno je i nedvosmisleno, svaka odluka o budućnosti OHR-a mora se voditi interesima Bosne i Hercegovine i ne smije postati predmetom geopolitičkih ili ekonomskih dogovora - rekao je za DW izvještač zastupničkog kluba Zelenih za BiH.
On strahuje da bi neslaganje između EU-a i SAD-a moglo trajno naškoditi funkciji visokog predstavnika koja je i dalje potrebna BiH.
- Što duže ta neusuglašenost potraje, to će vjerodostojnost OHR-a biti slabija. A slaba međunarodna instanca olakšava akterima poput Milorada Dodika da javno dovode u pitanje legitimitet visokog predstavnika i Vijeća za provedbu mira, kao i integritet Bosne i Hercegovine - zaključio je Mijatović.
Zastupnik vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i potpredsjednik njemačko-južnoeuropske parlamentarne grupe Michael Brand ne dijeli mišljenje svojih zastupničkih kolega kada je u pitanju rješenje problema u vezi novog visokog predstavnika.
- Interesi se ne razilaze potpuno, no postoje razlike u procjenama, a prije svega u prioritetima američke administracije, koji su vrlo usmjereni na ekonomske projekte, dok su Evropljani zainteresirani za stabilizaciju cijele regije - kaže Brand za DW.
Ipak, siguran je da će se razlike riješiti kada se pronađe evropsko rješenje za OHR, "kao što je i do sada bio slučaj".
Demokršćanski političar smatra da je položaj visokog predstavnika oduvijek ovisio i o angažmanu kako Evropljana tako i Amerikanaca u borbi protiv nacionalista i autokarata u regiji.
- To se nije promijenilo i neće se promijeniti, jer OHR ne djeluje u politički praznom prostoru - zaključio je Brand.
Analitičar Adi Ćerimagić iz berlinske Evropske stabilizacijske inicijative (ESI) je doduše također uvjeren u to da je povjerenje između Washingtona i ključnih evropskih prijestolnica nestalo. No, istovremeno se obje strane trude pronaći nekakav modus vivendi kako bi sačuvale sadašnje stanje.
- Ono što trenutno vidimo nije potpuna eskalacija, nego kompromis. Christian Schmidt više nije visoki predstavnik – to je bila želja američke administracije. Međutim, nije imenovan ni kandidat kojeg je preferirao SAD.
Sada imamo privremenog visokog predstavnika, o čijem su se mandatu i opsegu ovlasti dogovorile obje strane Atlantika. Barem trenutno, čini se da su obje strane zadovoljnije ovim statusom quo nego popuštanjem u korist jednog od dvaju službenih kandidata - kaže Ćerimagić za DW.
On nadalje smatra kako je trenutno teško predvidjeti što će se dogoditi i kada, ili hoće li se uopće dogoditi, da Bosna i Hercegovina ponovno dobije punopravnog visokog predstavnika.Trenutno, kako zaključuje, ne postoji pretjerani pritisak na terenu.
- Upravo to skida pritisak da se brzo pronađe drugo rješenje. U tom smislu funkcija visokog predstavnika izlazi oslabljena iz ovog procesa: njezin mandat i opseg ovlasti postali su predmetom transatlantskog pregovaranja, a činjenica da je položaj popunjen samo privremeno (v.d.), bez ikakvih vidljivih posljedica, mnogo govori o njenoj današnjoj praktičnoj težini - zaključuje ovaj berlinski analitičar.




