Ruska agresija na Ukrajinu vratila je proširenje Evropske unije u sami vrh političke agende, ali sa starim strahom, a to je kako spriječiti da buduće članice postanu "nove Mađarske". Dok Francuska i druge zapadne članice upozoravaju da bi Unija s trideset i više država postala nefunkcionalna zbog principa jednoglasnosti, njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi analizu novog modela pridruživanja koji bi mogao prelomiti proces integracija.

U središtu ove debate nalazi se ideja o "članstvu druge klase", modelu po kojem bi države Zapadnog Balkana postale punopravne članice, ali bez prava veta na ključne odluke Brisela. Iako se ovakav prijedlog često u regiji doživljava kao uvredljiv, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u izjavi za FAZ pokazao je iznenađujuću otvorenost.

- Za Srbiju je članstvo u EU bez prava veta prihvatljivo - izjavio je Vučić za ovaj njemački list, naglašavajući da su za Beograd prioritet "četiri slobode" na kojima počiva Unija.

- Najvažniji aspekt za nas je jedinstveno tržište, kao i slobodan promet robe, ljudi i kapitala. To su centralne vrijednosti koje želimo postići članstvom u EU - dodao je predsjednik Srbije.

Različita orijentacija

Pragmatičan odnos: Zašto SAD dopušta Vučiću i Orbanu saradnju

Ovakav stav signalizira zaokret prema ekonomskom pragmatizmu. Dok podrška članstvu u samoj Srbiji više nije na rekordnim nivoima, Vučić prepoznaje da bi ogromne ekonomske prednosti i pristup fondovima mogli biti dovoljan argument da se proguta "gorka pilula" političkog ograničenja u Briselu.

Vučić nije usamljen u ovom razmišljanju. Albanski premijer Edi Rama otišao je i korak dalje, poručivši da je spreman potpisati sporazum kojim se Albanija unaprijed odriče prava veta kako bi osigurala da nijedan "luđak s Balkana" ne blokira klub kojem se tek pridružio.

S druge strane, Crna Gora, koja se smatra predvodnikom u pregovorima, zvanično i dalje odbija ovakav model, insistirajući na punopravnom statusu bez ikakvih zvjezdica. Međutim, njemački političar Anton Hofreiter, koji dolazi iz stranke Zeleni, tvrdi za FAZ da su iza zatvorenih vrata mnogi balkanski lideri mnogo fleksibilniji nego u javnosti.

Njemački političari poput Hofreitera i Adisa Ahmetovića iz SPD-a smatraju da je odricanje od veta možda jedini realan put za ubrzanje procesa. Francuski predsjednik Emmanuel Macron godinama upozorava da EU jedva funkcionira i s 27 članica, te da bi nekritičko proširenje na Balkan, bez reforme odlučivanja, bilo pogubno.

Ipak, put do ovakvog rješenja nije bez prepreka. Nova komesarka za proširenje Marta Kos upozorava da "EU ugovori ne predviđaju članstvo druge klase", dok konzervativni krugovi u njemačkom CDU-u ostaju skeptični prema bilo kakvom proširenju dok se sama Unija iznutra ne reformira.

Neće s trona

Vučićeva "operacija Bjelorusija": Želi biti vladar Srbije do 2035.

Analitičari ističu da bi se Vučić, ukoliko mu se ponudi ugovor "uzmi ili ostavi", našao u poziciji koju bi bilo teško odbiti.

- Želio bih vidjeti tog lidera kojem se ponudi ugovor sa svim gigantskim ekonomskim prednostima, a koji bi to odbio samo zato da bi imao pravo veta. To niko ne bi politički preživio - Hofreiter zaključuje.

Izjavom za FAZ, Vučić je lopticu vratio u dvorište Brisela, sugerirajući da Srbija, barem deklarativno, više ne želi biti kočničar reformi, već pragmatični partner koji traži ulaznicu na najbogatije tržište svijeta čak i ako to znači sjedenje za stolom bez prava na "ne".