Vlada Federacije BiH je prije četiri dana na telefonskoj sjednici donijela zaključak kojim se usvojila Informacija o aktivnostima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na realizaciji projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska.

Federalna vlada dala je pozitivno mišljenje na dostavljeni ažurirani tekst Nacrta sporazume BiH i Hrvatske koji ranije predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nije htjela staviti na dnevni red rada te institucije sve dok se ne unesu potrebne promjene bez obzira na insistiranje nadležnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca.

Nakon što se to dogodilo Vlada FBiH je poslala izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji u Parlament FBiH, gdje je on u Zastupničkom domu i usvojen prošle sedmice. Nije se sačekalo da ga potvrdi Dom naroda niti da se okonča obaveza vacatio legisa nakon čega bi trebao biti objavljen u Službenom listu, već se pristupilo izmjeni prijedloga sporazuma naše zemlje i susjedne Hrvatske koji je dostavljen Vijeću ministara.

U prijevodu zakon nije ni usvojen, a sporazum se šalje Vijeću ministara BiH kao da jeste. Nevjerovatno, ali istinito, posebno čini se, kada je riječ o projektu Južne interkonekcije kada zakonodavna rješenja kao teniske loptice idu od parlamenta do federalne vlade i Vijeća ministara pa ponovno u krug. Sada Nacrt sporazuma koji je Vlada FBiH dostavila Vijeću ministara sadrži i odredbe sa dodatnim odvojcima te pravcem Kladanj-Tuzla.

Južna interkonekcija

Pravne improvizacije kao izlaz iz političkog sukoba oko državne imovine

Iako sama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u zvaničnom saopćenju navodi kako su izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji i dalje u parlamentarnoj proceduri, Federalno ministarstsvo energije, rudarstva i industrije zaduženo je da dostavi nacrt sporazuma o Južnoj interkonekciji nadležnom ministarstvu Vijeća ministara.

Politički pritisak da se krene sa realizacijom projekta je očigledno izrazito veliki, posebno onaj koji dolazi od međunarodnih partnera, pa se sama Federalna vlada gubi u procedurama i preskače potrebne korake i na njih se vraća čak prejudicirajući ishod glasanja u zakonodavnim tijelima.

Važno je napomenuti da su brojni članovi i zakona i sporazuma postavljeni tako da se mogu dvojako tumačiti u pogledu pravne sigurnosti većeg bh. entiteta te investitora, kao i u pogledu odgovornosti.

Osim toga, potrebno je ispoštovati formalne procedure koje će prethoditi međudržavnom sporazumu. Dakle, Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavit će Vjeću ministara Nacrt sporazuma koji ga mora utvrditi te ga uputiti Predsjedništvu Bosne i Hercegovine koje će o tome donijeti odluku te ovlastiti delegaciju koja će na Samitu Tri mora u Hrvatskoj biti ovlaštena da potpiše sporazum. Tekst sporazuma mora biti ratificiran u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercevovine pa se ponovno vratiti Predsjedništvu.

Država kao gubitnik

BiH između Južne i Istočne interkonekcije: Kako entiteti razgrađuju energetsku suverenost

Radi se o potencijalno dugoj i zahtjevnoj proceduri u složenim političkim prilikama, te ostaje nejasno kako je Federalna vlada smatrala da skokom u pravnu prazninu može ubrzati proces. Tako važan energetski projekat trebao bi se realizirati u apsolutnoj zakonodavnoj sigurnosti, što barem za sad, nije slučaj. Paradigma odnosa prema projektu Južne interkonekcije ostaje ta da iako uživa široku podršku predstavnika skoro svih parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH te na državnom nivou, veliki broj predstavnika tih političkih stranaka izrazio je u posljednje vrijeme zabrinutosti zbog prethodno neriješenih pitanja.