Revidirani plan poslovanja BH-Gasa za period od 2026. do 2028. godine, koji je razmatran na posljednjoj hitnoj telefonskoj sjednici Vlade FBiH, pokazuje da način na koji je aktuelna vlast izmijenila koncept projekta Južne interkonekcije proizvodi ozbiljne finansijske, organizacijske i sigurnosne posljedice po BH Gas, gasni sektor i građane FBiH.

BH Gas je, podsjetit ćemo, novim Zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji izbrisan kao investitor tog projekta, a njegova realizacija je prenesena na privatnu američku kompaniju.

Međutim, istovremeno je BH Gasu ostavljena obaveza da osigura reverzibilnost postojećeg transportnog sistema, odnosno da postojeće gasovode prilagodi budućem sistemu Južne interkonekcije. Drugim riječima, BH Gas je izbačen iz uloge nosioca investicije, ali mu je ostavljen ogroman finansijski teret.

Prema samom revidiranom planu poslovanja, planirana ulaganja za reverzibilnost, sanaciju i rekonstrukciju gasovoda Zenica-Travnik, Semizovac-Zenica i Kladanj-Sarajevo procijenjena su na čak 36,7 miliona KM. Ta ulaganja uključuju izradu i reviziju projektne dokumentacije, rekonstrukciju i sanaciju postojećih magistralnih pravaca, prilagođavanje sistema za dvosmjerni tok gasa, modernizaciju telemetrijskog sistema, nadogradnju katodne zaštite i druge aktivnosti.

Posebno je zabrinjavajuće što se iz mišljenja Odbora za reviziju vidi da finansijske projekcije BH Gasa počivaju na smanjenju obima transporta prirodnog gasa za približno 14 posto, zadržavanju postojeće transportne tarife tokom 2026. godine, planiranom povećanju tarife u narednom periodu i intenziviranju naplate potraživanja iz prethodnih godina.

U prevodu, BH Gas ulazi u period u kojem ima manje transportovanog gasa, ozbiljne investicione obaveze, potrebu za naplatom starih dugova i najavu povećanja transportne tarife. Sve to nameće sasvim racionalan zaključak da će cijenu političkog eksperimenta sa Južnom interkonekcijom platiti građani i privreda kroz skuplji gas.

Ako Vlada FBiH procjenjuje da je BH Gas sposoban osigurati reverzibilnost sistema, sanirati magistralne gasovode i omogućiti prihvat novih količina gasa iz pravca Južne interkonekcije, postavlja se pitanje zašto nije dovoljno sposoban da bude barem jedan od nosilaca tog projekta?

Ako javno preduzeće mora pripremiti sistem, preuzeti troškove i nositi tehničke posljedice realizacije projekta, zašto mu se oduzima investitorska uloga? A najvažnije pitanje, ono koje se sve vrijeme skrivalo od javnosti, jeste zašto Vlada FBiH nije jasno rekla da će ovakav model BH Gasu nametnuti obavezu ulaganja od 36,7 miliona KM?

Umjesto odgovora na ova pitanja, Vlada FBiH je dala saglasnost da se na Skupštini BH Gasa glasa za revidirani plan poslovanja. Time je Vlada faktički prihvatila model po kojem se BH Gas zadužuje obavezama, dok se strateška investicija prenosi na drugi pravni subjekt.

Ko će finansirati 36,7 miliona KM potrebnih za prilagođavanje postojećeg transportnog sistema, da li će BH Gas zbog ovih obaveza morati povećati transportnu tarifu, te da li će povećanje transportne tarife značiti skuplji gas za građane i privredu samo su neka od pitanja na koja Vlada FBiH mora odgovoriti javnosti.

Južna interkonekcija mora ostati strateški interes FBiH i Bosne i Hercegovine. Međutim, strateški projekti se ne smiju voditi na način da se javno preduzeće oslabi, finansijski optereti i pretvori u servis odluka koje su donesene mimo njegove razvojne uloge. Revidirani plan poslovanja BH Gasa pokazuje da aktuelna vlast nije riješila problem Južne interkonekcije. Ona je problem samo premjestila, a račun ostavila BH Gasu, građanima i privredi FBiH.