Trenutni sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, osim enormnog zaduženja, nije građanima donio niti jedan konkretan rezultat kojim bi njiov život bio mjerljivo bolji. Jučer su premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, zamjenik premijera i federalni ministar finansija Toni Kraljević i federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić održali sastanak s predstavnicima Koordinacije boračkih udruženja Federacije BiH.

Fokus je bio nastavak provođenja aktivnosti na uvođenju boračkog dodatka na kojem udruženja godinama insistiraju. Potrebno je usaglašeni dogovor prvo dostaviti federalnoj vladi na potvrdu, nakon čega zakonsko rješenje ide u Parlament FBiH. Tužno je čitati dio saopćenja vlade u kojoj se govori kako novca zapravo nema.

- S obzirom na planirane rashode ovogodišnjeg Budžeta Federacije BiH, usaglašeno je da početak primjene ovakvog zakonskog rješenja treba biti od 1.1.2027. godine - navedeno je.

Samo prije tri dana Vlada FBiH zadužila se za 30 miliona KM emisijom trezorskih zapisa na Sarajevskoj berzi, a ukupno planirano zaduženje od 1,5 milijardu KM bit će plasirano tokom ove godine na međunarodnim tržištima, pa se tako veći bh. entitet zadužuje na skoro sedmičnom nivou za potrebe održavanja tekuće likvidnosti.

Obrazac zaduženja

Budžet na kredit: Federacija BiH u izbornoj godini prodaje budućnost

U prijevodu, zamisli ima, novca nema pa ga je potrebno nadomjestiti zaduživanjem, za koje aktuelna Vlada FBiH ostavlja narednom sastavu vlasti da kredite otplaćuje, budući da će prvi dijelovi enormnog zaduženja doći na naplatu 2027. godine.

Sada Vlada FBiH u strahu od protesta nakon dugogodišnjeg zahtjeva udruženja koja predstavljaju nekadašnju boračku populaciju, namjerava do ljeta (baš pred izbore) usvojiti zakon kojim će se svim kategorijama garantovati borački dodatak u simboličnom iznosu od 1,5 KM po mjesecu provedenom u odbrani države.

Ali, budući da novca nema ni za pokrivanje svih budžetskih stavki kojima je federalna vlada namjeravala kupiti naklonost građana (povećanje penzija i socijalnih davanja), borački dodatak ostavljaju za provedbu narednom sastavu vlasti, jer 235 miliona KM za 380 hiljada korisnika, prema riječima federalnog ministra za pitanja boraca "predstavlja ogroman udar na budžet".

Vrijedi napomenuti da, ukoliko je bilo interesa vlasti da riješi ovaj problem, to bi bilo urađeno mnogo ranije u mandatu, pa bi se u budžet čiji će veliki dio činiti kreditna sredstva još ranije mogao ugraditi i borački dodatak. Radi se to sada, kada je vlada iskalkulirala da je bolje imati borce na svojoj strani, a ne protiv njih u izbornoj godini.

Ovakav pristup jasno ukazuje na obrazac djelovanja u kojem se dugoročne obaveze svjesno odgađaju i fakturišu drugima, dok se politički poeni pokušavaju ostvariti kroz formalno ispunjavanje zahtjeva bez stvarne finansijske podloge. Time se ne rješava problem, već se on prebacuje u budućnost uz dodatno opterećenje budžeta koji je već sada ozbiljno narušen kontinuiranim zaduživanjem. Tako se umjesto ranije ponuđenog sistemskog i održivog rješenja, građanima nudi privid političke volje, dok stvarni teret ostaje skriven iza odgođenih rokova i neizvjesnih projekcija.

Lokmić koji se tokom proteklih godina rijetko pojavljivao u javnosti, sada tvrdi da je pitanje boračkog dodatka godinama bilo zanemareno, kao da upravo on već godinama nije ministar za boračka pitanja.

- Mislim da se ova vlada prvi put ozbiljno uhvatila u koštac s tim problemom - istakao je ministar gostujući u programu Federalne televizije.

Ako pod "ozbiljno" ministar misli na činjenicu da se problematika boračkog dodatka u svojoj operacionalizaciji, odnosno najtežem dijelu provedbe zakonodavnog rješenja i pronalaženja sredstava za isplatu ostavlja narednom ministru, onda je svakako upravu.