Više od pet miliona industrijskih robota trenutno radi u fabrikama širom svijeta, što je najveći broj ikada zabilježen. Do ovog rekorda dolazi u trenutku kada kompanija Boston Dynamics odgađa izlazak na berzu, a kineski regulatori usporavaju val inicijalnih javnih ponuda za humanoidne robote, što ukazuje na sve veći jaz između praktičnih mašina i humanoida koji pune medijske naslovnice.

Globalni operativni fond industrijskih robota porastao je prošle godine za devet posto, dostigavši približno 5,08 miliona jedinica, navodi Međunarodna federacija za robotiku (IFR) u svom godišnjem izvještaju o svjetskoj robotici, objavljenom prošlog četvrtka.

IFR je neprofitna organizacija sa sjedištem u Frankfurtu koja prati industriju gotovo tri decenije i predstavlja više od 3.000 organizacija širom svijeta.

Prema izvještaju, godišnji broj instalacija industrijskih robota porastao je za 11 posto i prvi put premašio 600.000, dostigavši ukupno 603.000 jedinica.

- Industrijska automatizacija napreduje velikom brzinom - izjavila je Jane Heffner, predsjednica IFR-a, dodavši da je "novi podatak od pet miliona robota koji rade u fabrikama širom svijeta više nego dvostruko veći u odnosu na stanje prije sedam godina. Najsnažniji rast bilježi se u Aziji, a slijede je Amerike. Evropa napreduje sporije."

Oprezniji rast u Evropi

Sporiji tempo rasta u Evropi jasno se ogleda u brojkama.

Operativni fond robota u Evropskoj uniji prvi put je 2025. godine premašio 700.000 jedinica, dostigavši brojku od 712.000, što čini 84 posto svih aktivnih robota u Evropi.

- Proizvodni sektor EU-a značajno je uložio u automatizaciju - navela je Heffner. Ukupan broj instaliranih robota porastao je za više od 80 posto od 2015. godine, kada je iznosio 390.000.

Međutim, rast je trenutno zaustavljen.

Nove instalacije širom EU-a pale su za 11 posto u 2025. godini na 60.500 jedinica, dok su se instalacije u drugim dijelovima svijeta ubrzale. Složena godišnja stopa rasta ovog bloka u petogodišnjem periodu iznosila je relativno skromnih 3 posto.

Njemačka ostaje ubjedljivo najveće evropsko tržište s udjelom od 41 posto svih instalacija u EU-u. Ipak, broj novoinstaliranih robota u toj zemlji pao je za 8 posto na manje od 25.000 jedinica, jer je automobilski sektor, koji je i dalje najveći pojedinačni kupac, nastavio bilježiti pad.

Slijede Italija, Francuska i Španija, svaka s između 4.300 i 7.800 robota, pri čemu su sve tri zemlje zabilježile dvocifren pad broja novih instalacija.

U međuvremenu, Kina je u istom periodu dodatno povećala svoju prednost instaliravši 354.000 robota (rast od 20 posto), te sada čini čak 59 posto ukupnih globalnih instalacija.

SAD su također prestigle Japan i postale drugo najveće tržište na svijetu s gotovo 38.500 instaliranih jedinica, što predstavlja rast od 12 posto.

Suočavanje humanoida sa stvarnošću

Humanoidni roboti i dalje predstavljaju tek malo tržište u poređenju s već etabliranim industrijskim robotima.

Prošle godine je širom svijeta prodano svega oko 7.000 humanoida za industrijsku i profesionalnu upotrebu, objavio je IFR u posebnom saopćenju, što je ujedno i prvi put da ova organizacija prati tu kategoriju.

Mnogi od njih kupljeni su radi prikupljanja podataka za obuku modela vještačke inteligencije, a ne za stvarne radne zadatke. Proizvođači automobila koji provode pilot-projekte obično koriste manje od deset mašina.

Uprkos tome, Bank of America predviđa isporuku 90.000 humanoida ove godine, te čak 1,2 miliona do 2030. godine.

Jaz između ambicija i stvarnosti primjetan je i na finansijskim tržištima.

Boston Dynamics, u vlasništvu Hyundaija, vjerovatno se naredne godine neće naći na berzi jer njihov humanoid Atlas još nije primijenjen u većem obimu, a kompanija je i dalje neprofitabilna, potvrdio je ovog mjeseca visoki zvaničnik Hyundaija.

U Kini su regulatori navodno koristili neformalne smjernice kako bi spriječili javne ponude dionica kompanija fokusiranih na humanoidne robote. Do toga je došlo nakon što su dionice proizvođača robota Unitree na debiju u Šangaju 19. augusta skočile više od pet puta, da bi potom pale za 55 posto u odnosu na vrhunac i otad se teško oporavljaju.

Čak je i Elon Musk bio neuobičajeno iskren po pitanju poteškoća s razvojem vlastitog programa Optimus u Tesli.

- Ovo će biti proizvod koji je najteže masovno proizvesti u historiji Tesle, jer je svaki segment ovog robota potpuno nov - rekao je Musk investitorima tokom prezentacije finansijskih rezultata za drugi kvartal, dodavši da "lanac snabdijevanja jednostavno ne postoji".

Gdje leži stvarna vrijednost

Izvještaj koji je ove godine objavila briselska kompanija Arthur D. Little, najstarija svjetska konsultantska kuća za menadžment, iznosi identičnu tezu.

- Humanoidni roboti će privlačiti pažnju, ali će specijalizirana fizička vještačka inteligencija stvarati stvarnu vrijednost - navodi se u analizi. Pojam "fizička vještačka inteligencija" koristi se kao krovni termin za sisteme u rasponu od robotskih ruku do autonomnih vozila, mašine koje mogu opažati okolinu, donositi odluke i djelovati u stvarnom svijetu.

Prema procjenama, to šire tržište danas vrijedi oko 18 milijardi dolara (15,8 milijardi eura), od čega na humanoide otpada svega 2 do 3 milijarde dolara (1,75 do 2,63 milijarde eura). Predviđa se da će čitav sektor do 2030. godine dosegnuti vrijednost između 60 i 100 milijardi dolara (52,7 do 87,9 milijardi eura).

Izvještaj upozorava da su mnoge demonstracije humanoida "lažne, generirane vještačkom inteligencijom ili u velikoj mjeri montirane", dok one stvarne često prikazuju unaprijed isprogramirane sekvence ili rad na daljinsko upravljanje.

U izvještaju se ističe da idealnu zonu primjene čine strukturirana okruženja poput fabrika i skladišta. Tu će primat prvo preuzeti roboti na točkovima i fiksne robotske ruke, jer su znatno jeftiniji i jednostavniji za prilagođavanje konkretnim zadacima.

- Zašto bismo se ograničavali na oponašanje ljudskog tijela? - upitao je u izvještaju Dave Grant, izvršni direktor kompanije PickNik Robotics.

Spretnost na nivou ljudske ruke, pouzdana autonomija izvan kontroliranih uvjetaa te nedostatak jasne "presudne primjene" (tzv. killer app) ostaju glavne prepreke za humanoidne robote, uz još uvijek neriješena pitanja pravne odgovornosti i osiguranja.

Siemens je testirao robota za logističke poslove u svojoj fabrici u Erlangenu, dok BMW koristi humanoidnog robota u procesima proizvodnje automobila i baterija.

Ipak, ova testiranja potvrđuju zaključak IFR-a da se većina humanoida i dalje nalazi u fazi prototipa ili pilot-projekata, dok su konvencionalni industrijski roboti daleko ekonomičniji za rad u fabričkim pogonima.

Zbog toga ovogodišnja globalna priča o robotici ne pripada humanoidima, već sporijem i stabilnijem razvoju mašina koje već obavljaju stvaran posao, piše Euronews Business.