Njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND) ubuduće bi moglo biti dopušteno više djelovanja u stilu Jamesa Bonda: barem tako zvuči nacrt novog zakona o BND-u iz Ureda kancelara, koji su na uvid dobili njemački investigativni novinari iz javnih servisa WDR i NDR, te lista Süddeutsche Zeitung. Nakon višegodišnjih rasprava vlada želi obavještajnoj službi za inostranstvo uskoro dati novi zakonski okvir.

Nacrt zakona sadrži ukupno 139 članova - sadašnji zakon ih ima 69. Ured saveznog kancelara pritom pokušava provesti stroga uputstva koje je, Savezni ustavni sud dao u vezi s prijenosom podataka. No, novi zakon bi trebao sadržavati i brojne nove ovlasti i regulative koje bi mogle potaknuti političke rasprave.

Dosad je BND smio samo prikupljati i analizirati informacije. To bi se trebalo promijeniti. Špijuni bi ubuduće smjeli djelovati i operativno. To znači da bi smjeli provoditi i aktivne radnje radi zaštite Savezne Republike Njemačke. Na primjer sabotaže u cilju slabljenja neprijateljskih oružanih snaga ili kibernetičke operacije kako bi se onesposobili oružani sistemi.

Oslabiti neprijateljske napadačke sposobnosti

Ured kancelara želi BND-u dopustiti da u odbrani zemlje djeluje znatno direktnije, uz „operativne popratne mjere", kako stoji u Nacrtu zakona. Time se misli "posebno na one koje slabe neprijateljske napadačke sposobnosti". Prema tome, "primjera radi, tajne akcije sabotaže u inostranstvu mogu biti potrebne kako bi se otklonila prijetnja koja proizlazi od neprijateljskih oružanih snaga ili drugih djelovanja neke druge države (…) na štetu Savezne Republike Njemačke".

Prema zamisli Ureda kancelara, BND bi smio provoditi takve akcije ako Nacionalno vijeće za sigurnost proglasi posebnu sigurnosnu situaciju, koja se označava kao "obavještajna vanredna situacija" sa "sistemskim ugrožavanjem". Tada bi trebalo uključiti i parlament. Parlamentarna nadzorna komisija (PKGr) moralo bi procjenu situacije potvrditi dvotrećinskom većinom, stoji u dokumentu.

Novela još u ranoj fazi

U Nacrtu zakona stoji: "U okviru nacionalne vanredne situacije Savezna obavještajna služba smije provoditi operativne popratne ovlasti ako se odgovarajuća policijska ili vojna pomoć ne može pravodobno pribaviti ili ako se mjera treba provesti na teritoriji strane države."

Glasnogovornik vlade rekao je na upit da je zakonska novela za BND u "ranoj fazi", ali da se želi provesti sveobuhvatna reforma, između ostalog i kako bi se "ponovno održao korak s učinkovitošću relevantnih evropskih partnerskih službi".

Veće ovlasti kod kibernetičkih napada

Popis želja Ureda njemačkog kancelara doista je obiman: kod kibernetičkih napada BND-u bi trebalo biti dopušteno aktivno uzvraćanje, primjera radi preusmjeravanjem tokova podataka, pa čak i napadima na IT-infrastrukturu koja se koristi za takve napade. BND bi sam smio odbijati sumnjive dronove iznad svojih objekata "odgovarajućim sredstvima". Ubuduće bi služba smjela od proizvođača ili radionica zatražiti i podatke o vozilima, primjera radi lokacijske podatke ili pređene rute. Također bi trebala biti dopuštena upotreba softvera za prepoznavanje lica.

Kako bi mogao instalirati špijunski softver na računare ciljanih osoba, BND-u bi osim toga trebalo biti dopušteno tajno ulaziti u stanove. Agentima BND-a također bi trebalo biti dopušteno postavljanje tehnike za praćenje na neprijateljskim uređajima ili oružanim sistemima – ili ih manipulirati tako da više ne budu funkcionalni. To bi se, primjera radi, moglo odnositi na raketnu tehnologiju ili centrifuge koje bi trebale biti isporučene Iranu.

Nužna krivična djela i pohrana podataka

Novo je i sljedeće: informantima bi trebalo biti dopušteno da u inostranstvu počine i određena krivična djela ako je to nužno za njihovu djelatnost. U obrazloženju Nacrta zakona se kao primjer navodi da bi u slučaju potrebe špijun, koji na ruskoj strani potajno radi za BND, mogao provaliti u automobil kako bi ukrao dokumente. U izuzetnim slučajevima čak bi i osobe od 16 godina nadalje smjele biti vrbovane kao izvori informacija.

I kod pohrane podataka BND bi trebao dobiti veće ovlasti. Rokovi pohrane određenih podataka trebali bi se produljiti s deset na petnaest godina. To je, kako se navodi, nužno da bi se moglo lakše otkriti ruske špijune koji se djelomično nakon više godina ponovno služe starim lažnim identitetima.

Određeni podaci maloljetnika, prema želji Ureda kancelara, ne bi se nužno morali automatski brisati. Primjer radi, pri istraživanjima o ruskim oligarsima ili teroristima BND bi na društvenim mrežama mogao nailaziti i na fotografije na kojima se vide i djeca. Za daljnju istragu bilo bi otežavajuće kada bi se one morale odmah obrisati. Istovremeno, BND-u bi trebalo biti dopušteno da ubuduće velike količine podataka analizira i uz pomoć umjetne inteligencije.

BND kao vojna vanjska obavještajna služba?

Jedna planirana izmjena mogla bi izazvati najveću kontroverzu. Nalazi se već u prvom članku Nacrta zakona. Tamo stoji: "BND je civilna i vojna vanjska obavještajna služba Savezne Republike Njemačke."

To zvuči banalno. Međutim, time bi se po prvi put zakonski definiralo da je BND njemačka vojna obavještajna služba za inostranstvo. To bi se u Ministarstvu obrane vjerovatno shvatilo kao frontalni napad. Jer bi u tom slučaju vojna sredstva izviđanja, koja trenutačno pripadaju Budneswehru, vjerovatno prešla pod BND. I civilnu i vojnu sliku stanja tada određivala jedna vrhovna savezna institucija koja je isključivo podređena Uredu kancelara – i koja u slučaju rata nije uključena u strukture oružanih snaga.

Još nije izvjesno hoće li konačni Zakon o BND-u na kraju ispuniti želje Ureda kancelara. Naime, još nisu provedena uobičajena međuresorna savjetovanja - još bi se trebala očitovati i ministarstva pravosuđa i odbrane. Iz savezne vlade poručuju da se zakon želi što prije donijeti tokom iduće godine. Vrijeme pritišće, ističe se iz vlade.