Kada rat s Rusijom konačno završi, Ukrajina će imati vojsku koja je i veća i iskusnija od vojske bilo koje evropske zemlje koja ju je cijelo vrijeme rata podržavala.

Pitanje hoće li takva vojska moći dugoročno parirati ruskim planovima u sklopu bilo kakvog mirovnog sporazuma ključno je za cijeli kontinent, koji sada vidi Ukrajinu kao bedem protiv ambicija Moskve.

Finansijski i ljudski izazovi

Pronalaženje novca i ljudstva za održavanje vojske od 800.000 vojnika i goleme količine opreme, uz istovremeni razvoj novih sposobnosti, bit će jedan od najtežih poslijeratnih zadataka za ukrajinsku vladu, piše Wall Street Journal.

Kako bi spriječili nadolazeću krizu likvidnosti u Kijevu i omogućili ukrajinskoj vojsci da nastavi borbu, čelnici Evropske unije nedavno su odobrili zajam od 90 milijardi eura.

No, dugoročno finansiranje ostaje golem izazov. Ukrajina trenutno troši oko 30 posto svog BDP-a na odbranu, dok je u Rusiji taj udio 7,3 posto. Usporedbe radi, ukupna pomoć Evrope, SAD-a i drugih saveznika ukrajinskoj vojsci i javnim službama iznosila je oko 350 milijardi dolara, prema podacima Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju. 

S obzirom na to da je Amerika već zaustavila finansiranje, upitno je hoće li evropske nacije biti voljne izdašno finansirati Kijev nakon završetka rata.

Predsjednik Volodimir Zelenski insistira na održavanju 800.000 aktivnih vojnika, odbacujući ruske zahtjeve za ograničenjem na 600.000. Iako su se evropski čelnici složili s tom brojkom i obećali je finansirati, analitičari upozoravaju na neodrživost. Tako velika vojska ne samo da je skupa, već bi i povukla 800.000 ljudi iz ekonomije zemlje koja se suočava s demografskim padom.

- Ukrajina bi trebala ciljati na 300.000 do 500.000 vojnika, a ostatak održavati kao rezervu - smatra Mykola Bielieskov, istraživač s ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije, podsjećajući da je vojska prije invazije imala manje od 300.000 pripadnika, što se pokazalo nedovoljnim.

Već je vidljiv zaokret 

Stručnjaci se slažu da će se buduća ukrajinska vojska morati oslanjati na isplativija rješenja.

- Ukrajinska vojska morat će se temeljiti na sposobnostima koje su isplativije, poput dronova, mina i mobilizacije temeljene na rezervama - rekao je Michael Kofman, vojni stručnjak iz Carnegie Endowment for International Peace.

- Veliki i skupi elementi poput zrakoplova mogu lako potrošiti velik dio ukrajinskog odbrambenog budžeta - dodao je.

Ovaj zaokret prema tehnologiji već je vidljiv. Ministarstvo odbrane u martu je najavilo planove za povećanje upotrebe bespilotnih kopnenih vozila, poput dronova za evakuaciju, na 80 posto svojih mehaniziranih brigada.

- Buduće oružane snage Ukrajine trebale bi se graditi na jednom temeljnom principu: ne bi se trebali boriti ljudi, već dronovi - izjavila je Halyna Yanchenko, zastupnica koja vodi parlamentarnu radnu grupu za odbrambena ulaganja. Bivši ministar odbrane Andriy Zagorodnyuk slaže se, tvrdeći da će širenje dronova i projektila postupno istisnuti ljude s ratišta.

U takvom scenariju, Ukrajina vjerovatno neće gomilati skupe tenkove, a čini se da je Kijev već odustao od ranijeg plana za proizvodnju 200 njemačkih tenkova Panther.

Kako bi smanjila ovisnost o hirovima stranih dobavljača, Ukrajina želi postati autonomna u proizvodnji oružja. Vlada je u oktobru objavila da je preko 40 posto oružja na ratištu domaće proizvodnje, s ciljem da se taj udio do kraja ove godine (2025.) poveća na polovicu.

Protivzračna odbrana ili skupi borbeni avioni?

Gotovo svi ukrajinski oficiri i vanjski analitičari slažu se da protivzračna odbrana i dalekometni projektili moraju biti glavni prioriteti.

- Kad bih morao izdvojiti jedno područje, vjerovatno bih se usredotočio na protivzračnu odbranu, jer svi vidimo što se trenutno događa s neprijateljskim udarima duboko unutar naše zemlje - rekao je potpukovnik Serhii Kostyshyn, zamjenik zapovjednika 72. brigade.

Ministarstvo odbrane planira postaviti najmanje 29 dodatnih radarskih stanica kako bi stvorilo jedinstvenu mrežu protivraketne odbrane.

Ipak, najveća rasprava vodi se oko borbenih aviona. Zelenski je nedavno potpisao memorandume o razumijevanju sa Švedskom i Francuskom za kupovinu do 250 borbenih aviona Gripen i Rafale.

Time bi, uz postojeće avione, Ukrajina imala zračnu flotu veličine britanske i francuske zajedno. Međutim, borbeni avioni su izuzetno skupi za kupnju i održavanje.

Primjerice, Kolumbija je nedavno najavila da će potrošiti 3,6 milijardi dolara na samo 17 Gripena. Ipak, Zagorodnyuk, sada predsjednik think tanka Ukrajinski centar za odbrambene strategije, upozorava da se avione ne smije otpisati.

- Ako to nemate, riskirate da vaš neprijatelj može zauzeti nebo i uspostaviti prozore zračne nadmoći - rekao je, prenosi Index.