U pripremi je dokumentarni opus "Mesnevija - Dželaluddin Mevlana Rumi", filmsko istraživanje koje osvjetljava bezvremensku mudrost velikog duhovnjaka i njen duboki odjek unutar duhovne baštine Bosne i Hercegovine. Kroz vizuru autora Igora Drnde, projekt zaranja u univerzalna učenja o unutrašnjem putu i samospoznaji koja su vijekovima oblikovala duhovnost na ovim prostorima.

Kako bi se oživio duh nekadašnjih okupljanja posvećenih proučavanju "Mesnevije", dramske rekonstrukcije snimljene su u historijskom ambijentu Svrzine kuće, dragulja sarajevske arhitekture. Uloge u ovim filmskim vinjetama povjerene su Mirzi Mušiji, koji tumači lik predanog izučavatelja "Mesnevije", te Miodragu Mikiju Trifunovu. Rediteljsku palicu nad igranim segmentima drži Neven Samardžić, dok je za vizuelni identitet zadužen direktor fotografije Nevres Softić.

Strukturu serijala, pored dramskih dijelova, upotpunjuju i razgovori s vodećim akademskim autoritetima iz domena filozofije, lingvistike i historije. Posebnu snagu projektu daju intimna svjedočanstva pojedinaca čije je živote dotakao Rumijev nauk, vodeći ih ka pronalaženju duhovnog kompasa kroz vrijednosti oprosta, skromnosti i unutrašnjeg mira.

Ovaj televizijski serijal nastoji ponuditi cjelovitu sliku o tome kako Rumijevo naslijeđe i danas odjekuje, nudeći relevantnost i novo čitanje u modernom dobu, kao univerzalni poziv koji nadilazi sve granice.

Iza realizacije stoje Udruženje za promociju kulture i umjetnosti "Arka" i sarajevski studio "HudHudPro".

Igor Drnda, autor serijal "Mesnevija - Dželaluddin Mevlana Rumi", kaže da "Mesnevija" koju je napisao Mevlana Dželaluddin Rumi u svojih šest tomova sigurno daje čovjeku odgovore na sva pitanja koja su mu potrebna kako bi kroz život išao mirno, staloženo, s razumijevanjem stvari u ovom materijalnom svijetu.

- Ljudi sebe u životu remete, uznemiravaju, prave međusobne konflikte, a u suštini bismo trebali da razumijevamo jedni druge jer razlike koje postoje među svakim čovjekom na našoj planeti s razlogom su tu – da bismo upoznali jedni druge i da bismo u nekom trenutku došli do mira. Zašto nismo spoznali taj mir? U današnje vrijeme svjedočimo velikom broju sukoba, konflikata, međunarodnih, pa čak i unutar porodica, razaranja porodičnih odnosa, razvoda brakova, prekida prijateljstava, otkaza na poslovima... Sve su to stvari koje čovjek u jednom trenutku doživi jer misli da je on upravu, to mu daje lažni impuls da nekoga ne razumije na pravi način, a rezultat toga je prekid odnosa. Upravo o tome "Mesnevija" govori i "Mesnevija" podsjeća da čovjek treba tražiti suštinski, istinski, duboki mir, a taj mir može naći jedino u sebi. Onog trenutka kada počinje da ga pronalazi, tada sve te stvari koje su mu do tog trenutka smetale kod nekoga, remetile ga, uznemiravale, postaju jedna ravna linija koja više ne predstavlja nikakav problem.

Kombinacija dokumentarnih i igranih elemenata

Kako Drnda naglašava, temeljnu pouku serijala "Mesnevija - Dželaluddin Mevlana Rumi", tj. konstrukciju ideje, dali su sami sagovornici kojih će u konačnosti biti desetak.

- Oni su svojim izlaganjem, iznošenjem činjenica vezanih za "Mesneviju" tokom samog snimanja, dali nama podstrek da obogatimo ovaj materijal i da ga prikažemo ljudima na najbolji način. Samim tim, pojavila se ideja da bi bilo jako interesantno upotpuniti ovaj prvenstveno dokumentarni serijal nekim igranim dijelom. Mirza Mušija i Miodrag Trifunov su ljudi s kojima sam radio na prethodnim projektima, poznajem ih privatno i za njih sam ubijeđen da jako dobro shvataju smisao i suštinu onoga što nama Mevlana Dželaluddin Rumi u Mesneviji poručuje. Odatle ta sinergija i odatle ideja da upravo njih dvojica budu ti ljudi koji će zajedno s nama doprinijeti obogaćivanju ovog materijala na najljepši način.

Objašnjava da je izuzetno veliki broj autora već na neki način ekranizirao lik i djelo Mevlane Dželaluddina Rumija. Čak postoje i dokumentarni materijali o samoj "Mesneviji". Međutim, ovaj projekt je specifikum jer se radi o području Balkana, Bosne i Hercegovine, Sarajeva, gdje vjerovatno dobar dio stanovništva nema jasnu predstavu o tome koliko dugo se na ovim prostorima iščitava Mesnevija, prevodi i tumači.

- Mogu reći da je to najveća specifičnost vezana za ovaj naš projekt – fokus na tradiciji čitanja, prevođenja i tumačenja "Mesnevije". Iako svaki film ili svaki serijal ima svoju dinamiku i svoje okolnosti koje ga čine unikatnim i sigurno do tada neviđenim.

Mesnevija Mevlane Dželaluddina Rumija ima jednu neiscrpnu notu na kojoj čovjek, kada bi želio da je ekranizira na način koji bi bio prihvatljiv, treba mnogo raditi. I za vrijeme istraživanja Igora Drnde i ekipe otvarale su im se nove ideje i novi pristupi, sve kako bi krajnji gledalac stvorio koliko je moguće jasniju sliku šta je "Mesnevija" i kakav ona utjecaj ima na samog čovjeka.

- Nabrojat ću samo neka od imena koja se pojavljuju u ovom serijalu, ali moram podsjetiti da mi još uvijek nismo intervjuirali sve ljude koje smo željeli intervjuirati. Taj proces će se nastaviti i dalje. Neki od tih istaknutih istraživača su Mubina Moker, Amar Imamović, Elvir Musić, Izet Pajević, Nihad Čamdžić i Slobodan Ilić. O ostalim sagovornicima ne bih još uvijek govorio jer nije došlo do realizacije razgovora s njima. Jednog dana kada budemo sigurni da smo sve te ljude snimili i uvrstili u naš serijal, o njihovim imenima ću govoriti.

Bosna kao mirna luka bjelosvjetskim izgnanicima

Kada govorimo o bh. duhovnom pejzažu, Igor Drnda kaže da moramo priznati da je kroz historiju sve ono što je tadašnji "civilizirani" svijet protjerivao zbog nekih moralnih načela, duhovnog puta ili slobode govora, nekako svoje utočište nalazilo upravo na ovim prostorima, na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.

- Tako je ova zemlja počela poprimati jednu čistoću, bila je utočište ljudima koji su u to vrijeme bili satanizirani, koji nisu bili poslušnici nekog režima i koji nisu htjeli drugim ljudima predstavljati, kako bi radio neko ko je iskrivio stav o ispravnim vrijednostima, "kreatora univerzuma". Vrlo je logično da se u toj slagalici duhovnog pejzaža na ovim prostorima nađe i "Mesnevija" Mevlane Dželaluddina Rumija koja je, ako joj čovjek iskreno pristupi i ako bude u prvom redu iskren prema samom sebi, priča o jednom duhovnom elementu koji je čovjeku neminovan da bi shvatao i razumijevao ispravno život, a onda i shvatao i razumijevao stvari koje se dešavaju nakon života kojeg mi poznajemo. Upravo je taj duhovni pejzaž zaslužan za ono u što se mi i u današnje vrijeme vrlo često možemo uvjeriti, a to je da dolaze ljudi u Bosnu i Hercegovinu kako bi nam ukazali na to u kako lijepoj zemlji živimo i kako bi nas pitali da li mi osjetimo mir koji oni osjete kada dođu ovdje.

Mezaristani, historijske činjenice i usmene predaje čuvaju ljude koji su bukvalno, u pravom smislu te riječi, posvetili život iščitavanju i tumačenju Mesnevije u Sarajevu.

- Kroz proučavanje historije iščitavanja "Mesnevije" na ovom području i sada, kroz razgovor sa sagovornicima koji iščitavaju "Mesneviju", vidljivo je da su iznimno veliki trud, impozantan broj godina školovanja, učenja jezika proveli samo da bi se mogli družiti s, recimo, tekstovima Mevlane Dželaluddina Rumija ili s nekim djelima Hafiza Širazija, Feriduddina Attara. "Mesnevija" je sigurno jedan bezvremenski tekst čije poruke itekako, kada se iščitavaju dubinski i suštinski, imaju velikog utjecaja na čovjekov mir. Jasno nam je da je jako čudno vrijeme, jako su čudna dešavanja na našoj planeti Zemlji u ovom trenutku. Izuzetno je bitno da čovjek provede svoje vrijeme na način koji je koristan i besplatan, a taj korisni i besplatni način je upravo iščitavanje stvari koje nam objašnjavaju suštinski šta se to danas zbiva.

"Mesnevija" nam objašnjava, podvlači Drnda, šta mi to nismo najbolje shvatili.

- Vrlo često nemamo problem da kažemo da volimo, vrlo često nemamo problem da kažemo da nam je neko blizak, vrlo često nemamo problem da kažemo da smo našli neki mir. Pitanje je koliko je to stvarno istina i koliko čovjek vremena provodi da dođe do svega toga, a neminovno je da ima dosta vremena kako bi kod sebe napravio jednu reviziju, jednu inventuru svih stvari koje ga uznemiravaju, remete i udaljavaju od drugih ljudi. Ako iskreno pogledamo na to sve, mi nismo shvatili suštinski stvari koje riječima govorimo, ne dokazujemo ih djelima i suštinski ne pokazujemo to svojim životom.

Kako bi serijal bio što autentičniji, produkcijski tim putuje u Konyu, grad u kojem je Rumi živio i stvarao. Snimanjem na samom izvoru njegovog duhovnog i historijskog naslijeđa, gledaocima će približiti ambijent i inspiraciju iz kojih su proizašle najvažnije poruke "Mesnevije".

- Još uvijek tačno nismo definirali sve tehničke detalje vezane za odlazak u Konyu. Dosta stvari logističke prirode, tehničke, a i svake druge treba da se posloži. Mi smo dobili poziv da dođemo u Konyu i trebamo s našim domaćinima iz Turske definirati na koji način ćemo najkvalitetnije provesti svoje vrijeme tamo i snimiti sve ono što je bitno za naš serijal.