Za slučaj gubitka vlasti Viktor Orban sese pobrinuo unaprijed – barem je tako mislio. Mnoge ključne visoke funkcije u mađarskoj državi i administraciji njegova je vlada godinama unaprijed popunila lojalnim pristašama, no njihova smjena bila je (po)vezana uz odluku parlamenta donesenu dvotrećinskom većinom.
I neke je institucije Orban tako želio na određeni način učiniti trajnom ostavštinom. Računica iza toga bila je jasna: rad svake druge (buduće) vlade trebalo je što je više moguće sabotirati. Iz pozadine bi Orban mogao nastaviti povlačiti konce – čak i kad više ne bi bio na čelu vlade.
Ono s čime autokrat smijenjen na izborima 12. aprila nije računao bio je katastrofalan poraz njegove stranke Fidesz (Savez mladih demokrata) i historijski visoka dvotrećinska većina opozicione stranke Tisza (Poštovanje i sloboda).
Tom većinom novi mađarski premijer Peter Magyar i njegova parlamentarna frakcija sada se obilato koriste te ubrzano demontiraju Orbanov sisten. Magyar to naziva "Operacijom čistilište".
Njen najvažniji dio proveden je u ponedjeljak (13. jula 2026.), samo dva mjeseca nakon preuzimanja vlasti. U ponedjeljak navečer mađarski parlament izglasao je naime opsežne promjene Ustava koje su Magyar i njegova vlada predložili krajem juna.
Tim promjenama, s jedne strane, važni dužnosnici Orbanovog sistema s prisiljeni su napustiti svoje funkcije, među njima predsjednik države Tamas Sulyok i četvero sudija Ustavnog suda.
Magyar je Sulyoka i druge, poput predsjednika Ustavnog suda Petera Polta, više puta nazivao "Orbanovim marionetama“ te je još tokom izborne kampanje najavljivao da će se pobrinuti za njihovu smjenu.
S druge strane, ustavne promjene poništavaju najteža ograničenja pravne države koja je Orban dao uvesti tokom vladavine. Tako Ustavni sud ponovno dobiva svoje izvorne ovlasti, a nezavisnost pravosuđa jača. Smanjuje se broj zakona koji se mogu mijenjati samo dvotrećinskom većinom.
Osniva se i tijelo za povrat nezakonito stečene imovine. Osim toga, zastupnici bi svoju dužnost ubuduće smjeli obavljati najviše u tri uzastopna mandata.
Pitanje mogu li se populistički i autokratski režimi demontirati te može li se ponovno uspostaviti demokratija predmet je žestokih rasprava u Evropskoj uniji još od Orbanova uspona na vlast 2010. godine. Raspravlja se i o tome koliko se daleko smije ili mora ići kako bi se uklonile nepravde, piše Deutsche Welle.
Može se reći da vlada Magyara nakon dva mjeseca mandata nije nimalo obazriva. Velikom brzinom pokazuje kako se takav proces može provesti – jer, za razliku od recimo vlade Donalda Tuska u Poljskoj, raspolaže potrebnom većinom.
Istodovremeno, u stranci Tisza, ali i među značajnim dijelom mađarskog stanovništva, postoji politička volja za radikalan obračun s Orbanovim režimom.
Raspoloženje podsjeća na ono koje je vladalo u nekim srednjoevropskim i jugoistočnoevropskim državama tokom prijelomne 1989. godine – u Mađarskoj se često govori o "promjeni sistema“.
To je razumljivo, jer su Orban i uski krug ljudi oko njega 16 godina vladali sa samovoljom i bahatošću koju su mnogi Mađari na kraju doživljavali kao sve nepodnošljiviju. U takvim okolnostima i radikalna razgradnja Orbanove države izgleda drukčije nego u uobičajenim političkim uvjetima.
Znakovi raspada u Orbanovu taboru i dalje se ubrzano šire. Neposredno prije glasanja u ponedjeljak ostavku je podnio šef zastupničkog kluba Fidesza Gergely Gulyas, nekada treći čovjek u Orbanovoj hijerarhiji moći.
Gulyas je izjavio da više nije sposoban voditi zastupnički klub. Sam Viktor Orban, koji se nakon teškog izbornog poraza odrekao zastupničkog mandata, ali je prije nekoliko sedmica ponovno izabran za predsjednika Fidesza, u međuvremenu je bio na putu prema SAD-u da bi gledao mečeve Svjetskog fudbalskog prvenstva.
Mnogi posmatrači zbog toga su mišljenja da je bivši premijer ostavio na cjedilu svoju stranku i svoje pristaše.
- Viktor Orban upravo sam sebe gura na političku marginu - komentirao je portal Telex.
Politolog Gabor Török napisao je na Facebooku:
- Orban ne bi trebao putovati na Svjetsko prvenstvo ako smatra da je demokratija u Mađarskoj skončala.
U stvarnosti je prije riječ o kraju političkog mita Viktora Orbana, smatra Török.
Zapravo, barem za sada gotovo nijedan nezavisni posmatrač u Mađarskoj ne smatra da bi s vladom Petera Magyara mogla nastati druga autokracija. No, dio mađarskih pravnika i organizacija za zaštitu građanskih prava izražava zabrinutost zbog pojedinih ustavnih promjena, ali i zbog brzine kojom se one provode.
Helsinški odbor i Društvo za građanske slobode (TASZ) kritiziraju ograničenje prema kojem zastupnici mogu obnašati dužnost najviše tri mandata. TASZ također zamjera što nisu izmijenjene ustavne odredbe usmjerene protiv seksualnih i etničkih manjina.
Kad je riječ o Magyarevoj kampanji protiv predsjednika države, javnost je podijeljena. Tamas Sulyok izrazito je nepopularan i tvrdoglavo je šutio čak i o najproblematičnijim stranama Orbanova režima.
Mnogi posmatrači zato smatraju da je moralno opravdano tražiti njegovu ostavku. Međutim, upozoravaju da Magyar ne smije koristiti iste metode kao Orban, odnosno provoditi ustavne promjene krojene za pojedine osobe. Na to upozorava, među ostalima, Amnesty International Mađarska.
Sulyok sada u biti ima dvije mogućnosti. Može u roku od pet dana potpisati ustavne promjene i time zapečatiti vlastiti odlazak s dužnosti. Ako bude odugovlačio s potpisom, vlada Petera Magyara mogla bi pokrenuti postupak njegova opoziva.
U tom bi slučaju predsjednica parlamenta Agnes Forsthoffer privremeno automatski preuzela dužnost predsjednice države i mogla potpisati ustavne promjene koje bi potom stupile na snagu.




