Jedan od velikana našeg naroda Hasan Čengić preselio je na ahiret na današnji dan, 7. novembra 2021. godine. Dženaza mu je klanjana 8. novembra u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, a dženazu je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović. Druga dženaza mu je klanjana i ukopan je na porodičnom mezarju Čengića u Odžaku kod Ustikoline.
Hasan Čengić bio je čovjek neustrašivog srca, koji je i u najtežim trenucima znao šta znači voljeti svoju domovinu i narod. Bio je uspravan, dostojanstven, vjeran i velik u svojoj ljudskosti.
U znak sjećanja na rahmetli Hasana Čengića objavljujemo tekst, napisan povodom njegovog predavanja o temi "Politika i mi", a koji nam je ustupila porodica Čengić.
"Dana 21. januara 2019. godine sa početkom u 18.10 sati u Maloj sali hotela Holiday Inn u Sarajevu, prof. Hasan Čengić održao je predavanje na temu ''Politika i mi''. Slijedi izvod iz zapisnika sa navedenog predavanja.
POLITIKA I MI
Nakon uvodnog obraćanja Mustafe Mulića, dopredsjedavajućeg Općinskog vijeća općine Centar, koji je konstatovao da su ego i pohlepa najveći trenutni problem u našem društvu, te da je zaštita samopouzdanja svakog Bošnjaka, ono čemu trebamo težiti, Mulić je predstavio Hasana Čengića, ističući brojne funkcije koje je obnašao u političkom životu, kao i u organima izvršne vlasti Republike Bosne i Hercegovine, članu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kao i u organima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Predavač se na samom početku izlaganja prisjetio da su u neposrednoj blizini, odnosno u Velikoj sali istoimenog hotela, dana 26. maja 1990. godine održali Osnivačku skupštinu SDA.
Po tadašnjem zakonodavstvu to je bilo protivzakonito, to je bila prva stranka koja je osnovana u tadašnjem jednopartijskom sistemu u kojem je suvereno vladala Komunistička partija Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine!
Naime, to je bilo pitanje velike neizvjesnosti, kraj jedne i početak druge političke paradigme. Niko od tadašnjih prisutnih nije imao iskustva u rukovođenju nijednom jedinicom, a kamoli brigadama i divizijama.
Prilikom definiranja termina politike, konstatovao je da postoji mnoštvo definicija ovog termina, a gore spomenuti predavač se konkretno referisao na Platona i njegovo remek-djelo Politika, u kojoj se politika definiše u smislu bavljenja republikom tj. bavljenje javnim poslom.
Ovo je veoma široka definicija i u modernom dobu ona obuhvata sve one koji uplaćuju poreze državi jer daju svoj novac da ih neko troši u njihovo ime zarad nečijih potreba, pa sve do obnašanja funkcija u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti.
Nadalje, Platon razmatra da li je korisnije imati jednu ili više država, granice te države i dr.
Interesantno je da Platon uvođenje novotarija u zakonima poredi sa uvođenjem novotarija u muzici jer u slučaju prvog to stvara nesklad u muzičkoj kompoziciji koji je neprijatan za uho, a u slučaju drugog to stvara nove navike i običaje koji se pretaču u ugovore, zatim u zakone i na kraju u najveći pravni akt jedne države, a to je Ustav.
Time se postiže cjelokupna zbrka u društvu i državi, a predavač je napravio paralelu u vezi s tim, sa stanjem u društvu i državi 1990. godine kod nas.
Stoga je bitno pomoću muzičkog vaspitanja učiti mlađe zakonitostima.
Nastavljajući dalje, po Platonu čuvari države su oni koji su najjači u svom uvjerenju. Ovo je ujedno i odgovor na uspješno vođenje kadrovske politike.
Prelazeći u naš kontekst i elaborirajući termin mi, tj. Bošnjaci, predavač dalje obrazlaže da su Bošnjaci bitni jer:
a) po popisu stanovništva obavljenom 2013. godine, oni čine 50,11 posto od ukupnog broja stanovništva u BiH,
b) prvi su stali u odbranu Republike Bosne i Hercegovine od duple agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i time pokazali svijest za državu,
c) Bošnjaci su imali najveću političku stranku po strukturi i po utjecaju,
d) i danas Bošnjaci pripadaju većinskom političkom faktoru koji je i dalje za multinacionalnu državu Bosnu i Hercegovinu.
Trenutno se u svijetu vodi diskusija, odnosno traje borba između nacionalne države kao što su npr. Izrael, Kina i Rusija i višenacionalnih, odnosno supernacionalnih tvorevina kao što su npr. SAD ili Evropska unija. Interesantno je da i među državama-članicama Evropske unije postoje politički lideri i premijeri država kao što su Orban u Mađarskoj ili Sebastian Kurz u Austriji koji se i dalje bore za suverenitet države u smislu da joj se ne oduzimaju nadležnosti i prenose na EU.
Predavač je ukazao na povijesnu činjenicu nastajanja pet baklji u grbu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine po završetku Drugog svjetskog rata, kada je narodni zastupnik Husaga Čišić, gradonačelnik grada Mostara u toku Drugog svjetskog rata, ukazao da nedostaje šesta baklja u grbu SRBiH, tj. nedostaju Bošnjaci.
Kuriozitet ove intervencije je bila da je on bio dokazani antifašista, čija su tri sina na početku Drugog svjetskog rata pridružili se partizanima, odnosno, on je bio jedini koji je ukazao na ovu činjenicu.
Ovdje je predavač postavio sljedeća pitanja: "Gdje smo?", "Šta činiti?", "Koji je naš odgovor na trenutno stanje?"
Poentirao je da ne treba kopirati tuđa rješenja, već znati što i drugi znaju, a pri tome iznaći vlastito rješenje? U tome leži uspjeh!
Ukazao je na jedan kuriozitet kod Bošnjaka, a to je nepostojanje klasa, te da po njegovom mišljenju ne postoji nijedan naučni rad koji ozbiljno tretira ovu problematiku.
Naime, u Hrvatskoj postoji stambeno naselje Pantovčak, kao i u Srbiji naselje Dedinje, gdje žive samo bogati, dok kod nas u Sarajevu nema takvog naselja.
Okončao je predavanje u 19.30 sati, potom je uslijedila sesija pitanja i odgovori, od kojih izdvajam samo najbitnije.
Naime, u odgovoru na jedno od pitanja predavač je apostrofirao na cilj velikosrpske i velikohrvatske politike koja se ogleda u tome da ogadi čestitim Bošnjacima bavljenje politikom.
Ovdje je povukao paralelu na odluke visokog predstavnika u BiH, koji je zadužen za implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, potpisanog u Dejtonu 1995. godine, a na osnovu kojeg je Ured visokog predstavnika u BiH samo u 1997. i u 1998. godini smijenio otprilike 1.500 bošnjačkih političkih funkcionera.
Na našu žalost, taj proces traje i danas.
Također, u odgovoru na jedno pitanje uporedio je Bošnjake sa maslinama, koje mogu živjeti do 1.500 godina. O čemu se ovdje radi? Naime, maslina je biljka koju je potrebno obrađivati u što spada i potkresivanje grana, ali nikada se ne desi da bez obzira na to koliko veliki / mali plod ona davala, da vlasnik te biljke iščupa njen korijen!
Cjelokupna sesija je završena u 21 sat."
