Teme | 11.09.2026.

Turska

U drevnom gradu Pompeiopolisu otkriveni mozaici iz 4. vijeka i mermerna glava Erosa

Ova otkrića, realizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i turizma Republike Turske, donose nove podatke o arhitektonskoj evoluciji i administrativnom značaju ovog lokaliteta, koji je u antičko doba bio metropola provincije Paflagonije.

Autor:  Anadolija/Stav
Foto: Anadolija

Tokom sistematskih arheoloških iskopavanja na lokalitetu antičkog grada Pompeiopolis, smještenog u okrugu Taşköprü u turskoj pokrajini Kastamonu, otkriveni su monumentalni podni mozaici iz 4. vijeka nove ere, kao i izuzetno očuvana mermerna glava boga Erosa koja datira iz druge polovine 2. vijeka.

Ova otkrića, realizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i turizma Republike Turske, donose nove podatke o arhitektonskoj evoluciji i administrativnom značaju ovog lokaliteta, koji je u antičko doba bio metropola provincije Paflagonije.

Ovogodišnja faza istraživanja, kojom rukovodi izvanredni profesor dr. Mevlüt Eliüşük s Odsjeka za arheologiju Univerziteta Karabük, primarno je fokusirana na prostor monumentalne rimske bazilike, objekta koji zauzima oko 1.000 kvadratnih metara.Unutar ovog kompleksa otkriven je podni mozaik površine 105 kvadratnih metara. Prema preliminarnim analizama stručnog tima, mozaik se odlikuje složenim geometrijskim i biljnim motivima, te je registrovan u izuzetno visokom stepenu očuvanosti. Nalaz pruža direktan uvid u kasnoantičku dekorativnu umjetnost sjeverne Anadolije.

U neposrednoj blizini bazilike locirani su i ostaci luksuzne rimske vile od 1.800 kvadratnih metara, za koju se pretpostavlja da je jedna od tri najveće stambene strukture tog tipa u regiji.

Pored monumentalnih podnih obloga, u bočnoj prostoriji bazilike (pastoforionu) arheolozi su otkopali mermernu glavu Erosa.

Budući da je ovaj artefakt hronološki pozicioniran u drugu polovinu 2. vijeka nove ere, on prethodi izgradnji samih mozaika i vezuje se za najraniju građevinsku fazu objekta. Naučni značaj ovog nalaza klasifikovan je kroz nekoliko segmenata:

Hronološko mapiranje - pozicija artefakta unutar pastoforiona pomaže u preciznijem definisanju faza izgradnje i prenamjene objekta.

Svjedočanstvo o vjerskoj tranziciji: nalaz paganske skulpture u objektu koji je tokom 5. vijeka, nakon uspostavljanja episkopskog sjedišta u Pompeiopolisu, preuređen u kršćansku crkvu, pruža materijalne dokaze o načinu na koji su ranokršćanske zajednice tretirale starije sakralne i svjetovne simbole.

Potvrda ekonomskog statusa: upotreba visokokvalitetnog mermera i nivo klesarske izrade potvrđuju da je Pompeiopolis raspolagao resursima i majstorskim radionicama karakterističnim za rimske provincijske centre visokog ranga.

Terenski radovi na lokalitetu se nastavljaju, a primarni cilj konzervatorskog tima u narednoj fazi bit će potpuna tehnička zaštita i čišćenje tesera mozaika kako bi se osigurala njihova trajna stabilizacija in situ.

Historijska saga

Od Travnika do sultanovog dvora: Kako je Merjem Šiljak postala nova turska princeza

Pomoć koja vraća nadu

Dnevno hrane 30.000 ljudi: Impresivna misija turskog Crvenog polumjeseca u Gazi

Snaga identiteta

Erdoganov poziv dijaspori: Poruka iz 2017. promijenila paradigmu Turaka u Evropi

Nizanje uspjeha

Erdogan: Turska provodi revoluciju u odbrambenoj industriji

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh