Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić prisustvovali su radnom doručku na poziv predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana, u okviru 4. antalijskog diplomatskog foruma.
Tokom razgovora s predsjednikom Erdoğanom, Bećirović je podvukao da je predsjednik bh. entiteta RS grubo napao na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i da je zbog toga reagiralo pravosuđe.

Bećirović je istaknuo da se odluke nezavisnih pravosudnih institucija moraju provoditi, a vrijeme toleriranja Dodikove antidejtonske i antiustavne politike mora postati prošlost. Izjave pojedinih političara iz entiteta RS da je uzrok krize visoki predstavnik su netačne, naveo je Bećirović. Smatra da je sada svima jasno da je cijeli paket antidejtonskih zakona u entitetu RS pripreman godinama i da to nema nikakve veze s visokim predstavnikom i prvostepenom presudom Suda BiH.
- Zato je važno da niko u Bosni i Hercegovini i u međunarodnoj zajednici ne potcijeni opasnost s kojom se suočava država Bosna i Hercegovina. Sudske presude nezavisnih pravosudnih institucija se ne komentarišu, one se moraju provoditi. To moraju shvatiti i Dodik i njegovi najbliži saradnici koji još uvijek učestvuju u napadu na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine. Dodikove ponude da se udar na ustavni poredak riješi političkim pregovorima su neprihvatljive, jer ne može biti pregovora o poštivanju Ustava i zakona Bosne i Hercegovine - rekao je Bećirović.
Erdoğan je naglasio da su očuvanje jedinstva, mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine veoma važni za Republiku Tursku. Također, rekao je da će i u narednom periodu Republika Turska jačati odnose s Bosnom i Hercegovinom, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Komšić je izjavio kako se u kontekstu aktuelne političke krize u BiH ne može razgovarati o odlukama pravosudnih organa.

Nakon sastanka, koji je trajao više od sat vremena, kazao je da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iznijeli svoje mišljenje u daleko ljepšem tonu, nego što je to u Sarajevu.
- Naravno, pozicija Republike Turske nikad nije bila upitna kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Prije svega, o zaštiti teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, o tome se ne diskutira u Republici Turskoj niti pred turskim zvaničnicima. To je neosporna stvar i tako će biti i ubuduće - naveo je Komšić.
Dodao je kako se otvorilo i pitanje kako izaći iz te situacije, šta uraditi.
- Gospodin Bećirović i ja smo stava da institucije Bosne i Hercegovine moraju raditi svoj posao, mada je gospođa Cvijanović potencirala potrebu otvaranja neke vrste dijaloga, ne navodeći s kim ili o čemu. Moje pitanje je bilo s kim se i o čemu treba voditi dijalog? Ko je taj koji treba u ovoj situaciji da razgovara s Dodikom? Prije svega, ne može se razgovarati o odlukama pravosudnih organa, to nije sporno. Može se razgovarati samo o tome da Dodik poništi zakone koje je donijela NSRS-a, a šta će pravosuđe u konačnici uraditi, to je do organa Suda i Tužilaštva BiH, svakako nije do političara - poručio je Komšić.

- Na sastanku sa predsjednikom Turske je bilo zanimljivo. Јer se moglo vidjeti kako tri člana Predsjedništva imaju naslaganja kada je u pitanju BiH, ali i kada je u pitanju budućnost zemlje - navela je Cvijanović.
Istakla je da je ukazala na stavove Republike Srpske, da RS ne prihvata da neizabrani stranac diktira kako će zemlja izgledati.
- Ne može neizabrani stranaca mimo mandata i mimo imenovanja, što je najvažnije, da reguliše oblasti koje su jako važne. Ne može mijenjati Izborni zakon, Krivični zakon i Ustav zemlje. To su nadležnosti domaćih institucija – rekla je Cvijanović.
Poručila je da se sve što nije proizvod domaćih institucija mora preispitati.
- Druga dva člana Predsjedništva su samo spominjala Milorada Dodika. Oni ne znaju pričati o ničemu drugome. U jednom trenutku sam, u šali rekla, da postave još jednu stolicu da dođe predsjednik Republike Srpske i da sve objasni - navela je Cvijanović.
Iskazala je i zahvalnost Erdoganu koji je pokazao veliko interesovanje i koji je dao priliku da svi razgovaraju na jednakoj ravni.