Svijet | 24.04.2026.

Otpor ratu

Turska i Španija ujedinjene protiv nepravde Izraela: Glas koji brani Gazu i mir

Analitičari navode da dva saveznika unutar NATO-a, koja su prethodno zajedno predvodila inicijativu "Savez civilizacija", dijele zajedničke stavove koji bi u predstojećem periodu mogli otvoriti put proširenoj saradnji u više sektora.

Autor:  Daily Sabah
Foto: Anadolija

Rastuće tenzije između SAD-a, Izraela i Irana mijenjaju regionalnu dinamiku, dok istovremeno naglašavaju produbljivanje veza između Turske i Španije. Obje zemlje izražavaju snažnu podršku miru i zauzimaju kritičan stav prema krvavim postupcima Izraela.

Analitičari navode da dva saveznika unutar NATO-a, koja su prethodno zajedno predvodila inicijativu "Savez civilizacija", dijele zajedničke stavove koji bi u predstojećem periodu mogli otvoriti put proširenoj saradnji u više sektora.

- Snažna hemija između dvije zemlje čini se ključnim faktorom koji omogućava njihovim pokretima i vođama da djeluju usklađeno, uprkos tome što dolaze iz različitih političkih tradicija - izjavio je za Daily Sabah profesor Ozan Ormeci, politikolog i glavni koordinator Međunarodne političke akademije (UPA).

Ormeci je istakao paralelne političke putanje u objema zemljama kao ključni pokretač usklađivanja. Napomenuo je da špansko naslijeđe građanskog rata i njene snažne socijalističke i socijaldemokratske tradicije, koje se danas ogledaju u lijevoj koalicijskoj vladi premijera Pedra Sancheza, podsjećaju na period s početka 2000-ih. Tada je Španska socijalistička radnička partija bila na vlasti pod vodstvom Josea Luisa Rodrigueza Zapatera i suinicirala Savez civilizacija.

Prema navodima turskog Ministarstva vanjskih poslova, inicijativu Savez civilizacija, koju su 2005. godine pokrenuli tadašnji premijer Recep Tayyip Erdogan i tadašnji španski premijer Zapatero, kasnije su usvojile Ujedinjene nacije.

Osnovan je kao odgovor na rastuće nepovjerenje, strah i polarizaciju između muslimanskih zemalja i zapadnih društava, za koje se smatralo da ih iskorištavaju ekstremistički elementi. Cilj je bio spriječiti daljnje pogoršanje odnosa kroz široku međunarodnu koaliciju i promovirati međusobno poštovanje među kulturama.

Od svog pokretanja, Savez je stekao sve veću vidljivost i danas je prepoznat kao vodeća inicijativa globalnog dometa.

Ormeci je dodao da kontinuirani španski naglasak na ljudskim pravima, međunarodnom i humanitarnom pravu te zaštiti manjina, pronalazi svoj pandan u političkoj evoluciji Turske. Tamo je Stranka pravde i razvoja (AK Parti), predvođena Erdoganom, iz borbe protiv vojnog tutorstva izašla s relativno snažnim diskursom o demokratiji i pravnim normama.

- Lijevo orijentirana vladavina u Španiji i stabilno vodstvo u Turskoj od 2000-ih podstakli su podudaranje perspektiva, naročito u pogledu humanitarnog prava i zabrinutosti zbog nepravdi koje pogađaju muslimanske zajednice.

Protivljenje sukobu na relaciji SAD-Izrael-Iran nedavno je ujedinilo Špance i Turke. Sanchezov čvrst stav protiv rata, uprkos prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa, izazvao je novi interes za špansku vanjsku politiku među turskom zajednicom na društvenim mrežama.

Canan Tercan, docentica na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose Univerziteta Aydin u Istanbulu, također je ustvrdila da su Španija i Turska privukle međunarodnu pažnju svojim asertivnim i principijelnim stavovima o ratu u Gazi, sukobu u Ukrajini i nedavnim tenzijama na Bliskom istoku, pozicionirajući se kao istaknuti glasovi za globalnu pravdu.

- Uprkos nedostatku zajedničkih strukturnih temelja, dvije zemlje su pokazale slične pristupe vanjskoj politici - istakla je Tercan, naglašavajući neobično usklađivanje između geografski udaljenih partnera.

Turska je, baš kao i Španija, odbila zauzeti stranu u tekućem ratu i podjednako je kritizirala obje strane, istovremeno pozivajući na diplomatska rješenja za prevazilaženje nesuglasica. Ova evropska zemlja već je stekla simpatije turske javnosti iskazivanjem najglasnijeg protivljenja izraelskim masakrima u Gazi.

Tercan je naglasila da je političko vodstvo odigralo odlučujuću ulogu u približavanju Španije i Turske, napominjući da vladine politike u konačnici oblikuju pozicije država. U Evropi u kojoj jačaju desničarski, isključivi pokreti, Sanchezova administracija se istakla naglaskom na miru i pravdi, djelujući kao balansirajuća sila između Istoka i Zapada na sve polariziranijem kontinentu.

Turska, koja dugo podržava slične principe, pozdravila je ovaj pristup, a predsjednik Erdogan je više puta Sancheza opisao kao "prijatelja" u znak priznanja za njegove dosljedne pozive na mir na međunarodnim platformama.

U međuvremenu, predsjednik Erdogan je prošle sedmice obnovio tursku predanost prekidu vatre u sukobu SAD-Izrael-Iran, rekavši tokom sastanka parlamentarne grupe da Turska upućuje "neophodne apele i inicijative" za smanjenje tenzija, produženje prekida vatre i nastavak diplomatskih pregovora.

Erdogan je također pohvalio Sancheza, izjavivši: "Od srca čestitam mom dragom prijatelju Sanchezu, koji je zauzeo čvrst stav protiv prijetnji krvnika Netanyahua u Gazi."

S druge strane, pored diplomatskih veza, Ormeci je skrenuo pažnju i na snagu ekonomske saradnje, naglasivši da bilateralna trgovinska razmjena dostiže oko 20 milijardi dolara i da je uglavnom uravnotežena.

- Trgovački tokovi su recipročni. Ono što Turska uvozi, to i izvozi na sličnim nivoima, a isto vrijedi i za Španiju - istakao je, podsjećajući da je Španija posljednjih godina dosljedno rangirana kao osmi najveći trgovinski partner Turske.

U jeku regionalnih i međunarodnih dešavanja, trgovinske veze Turske sa susjednim zemljama privukle su pažnju, a poboljšanje odnosa između Ankare i Madrida odrazilo se i na jačanju bilateralne trgovine.

Prema podacima Skupštine turskih izvoznika (TIM), turski izvoz u Španiju porastao je za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu u prva dva mjeseca 2026. godine, dostigavši 1,6 milijardi dolara, što je najbolji zabilježeni rezultat za period januar-februar.

Ormeci je naveo da se saradnja u odbrambenoj industriji može smatrati manje poznatim, ali važnim stubom odnosa Ankare i Madrida, napominjući da se obje zemlje generalno doživljavaju kao miroljubive.

- Španija se široko smatra miroljubivom zemljom, dok je tursko vojno planiranje prvenstveno oblikovano odbrambenim potrebama i obavezama unutar NATO-a - primijetio je.

Nedavno je turska odbrambena industrija postigla značajan uspjeh jer je Španija pristala na kupovinu školskog aviona Hurjet, koji je razvila kompanija Turkish Aerospace Industries (TAI). Serijska proizvodnja ovih aviona za tursko ratno vazduhoplovstvo je u toku, dok se istovremeno vrše pripreme za ispunjavanje obaveza iz izvoznog sporazuma sa Španijom.

Očekuje se da će Hurjet ući u upotrebu u Turskoj 2027, a u Španiji 2028. godine. Kao dio sporazuma, turska odbrambena kompanija Havelsan osigurat će kompletan simulator misije i letačku obuku kako bi podržala operativnu upotrebu aviona.

Pored ekonomije, postoji i snažna kulturna povezanost u pogledu jezika i mentaliteta, što dodatno jača odnose, izjavio je Ormeci.

Predviđa se da će nedavno proširenje zračnih veza, u kombinaciji s pozitivnom političkom klimom, dodatno podstaći turističke tokove. Očekuje se da će broj španskih turista u Turskoj, koji je prošle godine iznosio oko 450.000, ove godine dostići 700.000, uz porast dolazaka od 20 posto nakon povećanja broja letova krajem 2025. godine.

Podaci o rezervacijama potvrđuju uzlazni trend. Istovremeno, španska ambasadorica u Ankari Cristina Latorre Sancho izjavila je da se očekuje kako će planirano "Kaskadno pravilo" unutar Šengenskog prostora olakšati dobijanje viza za turske putnike. Španija, koja je prošle godine ugostila oko 600.000 turskih turista, mogla bi ove godine zabilježiti porast te brojke na gotovo milion.

- Sjeme prijateljstva posijano tada, nastavlja cvjetati između dvije zemlje dvije decenije kasnije. Dok velike sile i danas nastavljaju učestvovati u sukobima, obje nacije ustrajavaju u tome da budu glas ranjivih zajednica na međunarodnoj sceni, bez težnje za isključivo sopstvenim interesima - zaključuje Tercan.

Put bez povratka

Kriza u Hormuškom tjesnacu u potpunosti mijenja stari svjetski poredak

Opasne namjere

Al-Aksa na udaru: Planovi za Treći hram postaju državna politika Izraela

Geopolitička autopsija

Od hormuškog rukovanja do arhitekture straha

Istanbulski dragulj

Buyukada: Ostrvo na kojem arhitektura šapuće priče o kosmopolitskoj duši Osmanskog carstva

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh