Autobusi puni turista često satima stoje u mraku i kilometarskoj koloni pokušavajući doći do bosanskog Nacionalnog parka Una, zbog spuštene rampe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je prikladnija kontrolnom punktu s početka prošlog stoljeća.

Razvijanje turizma

Vlasti BiH 23 godine rade na spajanju montažnog kontejnera na elektromrežu, vodovod, kanalizaciju i fiksni internet na prijelazu Ripač na sjeverozapadu zemlje.

Na Užljebiću, s hrvatske strane, hvale se modernim objektom izgrađenim po standardima Europske unije.

- Cesta do Ripča je OK, magistrala, ali taj tamo prijelaz baš jadno izgleda. Želimo razvijati turizam, ljudi koji su umorni od vrućina i 'žara' cijena na Jadranu nam žele doći i vidjeti ovu netaknutu ljepotu u našem Nacionalnom parku, a eto kakva su nam ulazna vrata - kazao je za Radio Slobodna Evropa Emir koji vodi rafting klub na rijeci Uni.

Bosanski graničari i carinici su se od otvaranja međunarodnoga graničnog prijelaza u junu 2002. godine oslanjali isključivo na benzinski agregat.

U julu 2021. godine dobili su manje solarne panele – investicija vrijedna oko 15.000 eura.

Ako agregat noću zakaže, turistički autobusi i automobili gomilaju se jedan za drugim ili se okreću prema sjeveru i drugom, 50-ak kilometara udaljenom prijelazu Izačić, čuvenom po kilometarskim kolonama u oba smjera u bilo koje doba godine.

Granični policajci i carinici rade u gotovo nikakvim uvjetima. Toalet nema "mokri čvor" i koriste vodu iz cisterne - do prvih zimskih minusa.

- Kad je jaka naoblaka, palimo agregat. Dešavalo se i da stane agregat i onda nam čitači pasoša ne rade pa vršimo graničnu kontrolu samo uvidom u dokumente - kazao je za RSE jedan graničar, koji je tražio da mu se ne objavljuje ime jer nema ovlaštenje za davanje izjava.

Zašto je problem dovesti struju?

Granični prijelaz Ripač u Bosni i Užljebić u Hrvatskoj otprilike su jednako udaljeni od najbližih istoimenih sela.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je nadležna za prikupljanje carina i upravlja graničnim objektima, kazali su za RSE da su se obraćali nadležnoj Elektroprivredi BiH.

- Zbog visokih troškova i udaljenosti prvog mogućeg priključka od nekoliko kilometara realizacija je bila odgođena - naveli su iz UINO-a BiH za RSE.

Obraćali su se i Hrvatskoj elektroprivredi, zbog blizine njihove elektromreže, ali propisi u Hrvatskoj ne dozvoljavaju priključivanje novih objekata van hrvatskih državnih granica.

Iz UIO-a BiH kažu kako je ponovno "pokrenut proces adaptacije prijelaza, koji uključuje i poboljšanje snabdijevanja električnom energijom".

Iz Elektrodistribucije u Bihaću su za RSE kazali da je potrebno izgraditi trafostanicu i srednjenaponski vod "odgovarajuće dužine" i da troškove dijele Elektroprivreda BiH i podnositelj zahtjeva, u ovom slučaju UIO BiH.

Prebacivanje loptice

Napominju da su 2011. godine izdali elektroenergetsku saglasnost za priključenje objekata na granici i dostavili prijedlog ugovora o međusobnim odnosima i financiranju izgradnje.

- Međutim, ugovori nisu potpisani niti je realizirana uplata potrebna za pokretanje procesa izgradnje priključka - naveli su u odgovoru za RSE iz Elektrodistribucije u Bihaću.

Dalje kažu da je uvjet za priključenje na elektromrežu da korisnik podnese zvaničan zahtjev za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti.

- Do danas, takav zahtjev nije zaprimljen - kazali su za RSE iz Elektrodistribucije.

Sa strujom bi na ovaj granični prijelaz trebalo dovesti i fiksni telefon i internet, budući da se trenutno za komunikaciju, povezivanje računara i pasošku kontrolu koriste mobiteli.

Rampa za turiste

Mještani kažu da tim putem idu većinom prema Zadru i Splitu i Jadranskom moru, da ne moraju kružiti oko Plitvičkih jezera i koristiti autoput koji spaja kopnenu Hrvatsku i Dalmaciju.

- Išao sam par puta na taj granični prijelaz. On je i smiješan i žalostan. Ima jedan kontejner. Ali narod prelazi. Neki dan sam prolazio i sreo sam dva autobusa hrvatskih registracija - pojašnjava za RSE Esad koji se bavio iznajmljivanjem obližnje vikendice turistima.

Kao jedan od najvećih problema za razvoj turizma vidi granične prijelaze jer ljudi najčešće idu na Izačić i Maljevac gdje, kaže, nema dovoljno otvorenih traka i stvaraju se gužve.

Turisti koji dođu u Dalmaciju, pojašnjava Esad, najčešće iz Splita i Zadra idu na Plitvička jezera, odakle dođu u BiH i Bihać, obiđu i Nacionalni park Una, Štrbački buk, Japodske otoke i idu prema jugu sve do Krupe.

- Najviše Hrvatska, Slovenija i Srbija. Bude tu i Kineza i Arapa, dolaze nam Austrijanci, Česi, Mađari, Šveđani, dolazili su nam i iz Finske. Mi radimo aktivne odmore, team building, imamo rafting, paintball…- kaže za RSE Emir koji vodi ovaj posao.

Cesta do ulaza u Nacionalni park Una bila je makadamska, ali se trenutno asfaltira i trebala bi biti spremna do početka ljetne turističke sezone.

- Ogroman je porast broja turista. Ja još nisam otvorio booking za ovo ljeto, a popunjen sam 70 posto. Nama je glavni adut porast nameta na privatni smještaj u Hrvatskoj. Imali smo goste koji se pokupe sa mora, dođu kod nas i prelijepo im je. Što se tiče domaćih gostiju - nama su i naše cijene previsoke - kaže Emir koji osim raftinga vodi i privatni smještaj kraj rijeke Une.

Noćenje s doručkom u prosjeku košta oko 35 eura po osobi, rafting na Uni, kroz nacionalni park, košta oko 50 eura, a ako gosti žele organizira se roštilj, muzika, streličarstvo, ovisno o želji gostiju.

Je li bliža Tirana ili Ljubljana

Bihać i Unsko-sanski kanton graniče s Hrvatskom i Europskom unijom, glavnim izvoznim i uvoznim tržište za privrednike iz Bosne i Hercegovine.

- Dešavalo se da naša dva kamiona krenu u isto vrijeme iz Cazina, jedan za Sloveniju, drugi za Albaniju. Onaj za Albaniju stigne na odredište, a drugi je tek prešao hrvatsku granicu - kaže za RSE Emir Bajrić, vozač kamiona i suvlasnik prijevozničke kompanije iz ovog grada.

Na izlazu na Izačiću ili Velikoj Kladuši, kaže, kamioni u prosjeku čekaju šest, a na ulazu u BiH tri sata.

- Za male aute puste dvije trake, treća je za kamione. Vikendom naiđe puno autobusa i onda i njih ubace ispred kamiona i dodatno opterete teretni saobraćaj - dodaje Bajrić.

Jasmin Emrić, državni zastupnik, kazao je za RSE da su prije desetak godina tražili rekonstrukciju i proširenje graničnih prijelaza u Bosanskoj Krajini.

Sve je, kaže, ostalo na razgovorima "dok se godinama ova nesnošljiva situacija na granicama samo promatra".

On kaže da je kao zastupnik dolazi iz Bužima, zapadnobosanskog grada 50-ak kilometara od granice s Hrvatskom, pokrenuo pitanje prekategorizacije graničnih prijelaza u Krajini 2016. godine kako bi barem putnici lakše prelazili.

Zapelo u Upravi za indirektno oporezivanje

Tu inicijativu je usvojio Zastupnički dom državnog parlamenta, nakon čega je Vijeće ministara BiH zadužilo Upravu za indirektno oporezivanje BiH da se pristupi prekategorizaciji više prijelaza, u dogovoru s hrvatskom stranom.

- Do danas ništa nije urađeno - kazao je Emrić.

Ukupna granica BiH duga je oko 1.550 kilometara, od čega je kopnena duga oko 905, riječna oko 625 i morska dvadesetak kilometara.

BiH ima 86 graničnih prijelaza, od kojih je 58 međunarodnih dok je 28 prijelaza namijenjeno lokalnim mještanima za pogranični promet, koji mogu imati i posebne propusnice.