Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald TrUmp mJesecima unazad svojim potezima pokazuje da je u akutnoj fazi obračuna sa režimom predsJednika Srbije Aleksandra Vučića. Samo od maja ove godine, Amerika je uvela sankcije Naftnoj industriji Srbije, Trumpov zet Jared Kushner se povukao iz projekta Generalštab, a u Prijedlogu zakona koji je donio američki Kongres Srbija se jedina eksplicitno pominje od zemalja Zapadnog Balkana i to, naravno, ne po dobrom. Ali, to nije sve. Politikolog Dejan Bursać ocjenjuje da posljednji potezi administracije Donalda Trumpa nisu izolovan incident, već vrhunac višemjesečnog kolapsa vanjskopolitičke strategije Aleksandra Vučića, čiji je režim, ogoljen kao autokratski i korumpiran, izgubio demokratsku "fasadu" i kredibilitet na Zapadu.
Kada je Informer, režimsko glasilo Aleksandra Vučića, prije nekoliko mjeseci na 50 lokacija širom Beograda postavio bilborde sa natpisom "Čestitamo, Trumpe Srbine", vjerovatno nije ni slutio kakav će odnos nove-stare Trumpove administracije biti prema vlasti u Srbiji.
Samo u 2025. godini Amerika je uvela sankcije Naftnoj industriji Srbije, takse od 35 posto na izvoz robe, zabranu izvoza guma iz Linglonga zbog odnosa prema radnicima, a prije nekoliko dana je stigao i Akt o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, u okviru šireg Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane, u kom se Srbija jedina eksplicitno pominje uz teške kritike na račun stanja u zemlji.
To nije sve. U ovoj godini zet američkog predsednika, Jared Kushner odustao je od gradnje luksuznog kompleksa na mjestu Generalštaba nakon protesta građana.
Ipak, prve naznake u kakvom će se smjeru kretati Trumpov odnos prema režimu Aleksandra Vučića, imali smo još u maju ove godine, tokom propale posjete Vučića Americi.
Režimski mediji najavljivali su tada susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, predstavljajući to kao krunu vanjskopolitičkih napora i lični trijumf predsjednika. Samo nekoliko sati kasnije, isti ti mediji, neki još tokom noći, prenijeli su da je Vučiču pozlilo u Americi i da se hitno vraća u Srbiju.
Uslijedile su i tvrdnje da je zapravo po sredi spin i da je šefica Trumpovog kabineta zabranila Vučiću ulazak u kompleks na Floridi. Dodatni skandal bila je informacija da je Vučić pokušao da pod lažnim imenom prisustvuje donatorskoj večeri Republikanskog nacionalnog komiteta.
Zvaničnih potvrda sa američke strane o ovom događaju nije bilo, ali su diplomatski izvori za više međunarodnih medija potvrdili da je "srpska delegacija ranije nego što je planirano – napustila SAD".
Samo dva mjeseca kasnije stigla je vijest da je Donald Trump odlučio da uvede takse od 35 posto na robu iz Srbije. Trump je tada faktički ušao u trgovinski rat sa gotovo cijelim svijetom podizanjem carina, a Srbija se našla na vrhu liste.
"Primirje" je potom trajalo samo tri mjeseca jer su već u oktobru uslijedile američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, zbog ruskog udijela u vlasništvu.
Nakon uvedenih sankcija, pančevačka rafinerija obustavila je rad, a nestašica goriva prijeti u više od 50 mjesta u Srbiji koja imaju jedino NIS pumpe. Istovremeno, zbog saradnje sa NIS-om, sankcijama je zaprijećeno i Narodnoj banci Srbije koja je najavila obustavu platnog prometa sa NIS-om ukoliko se kriza ne riješi i ukoliko ova kompanije ne dobija licencu za nastavak rada.
Srbija se tako našla između čekića i nakovnja Amerike, koja je uvela sankcije, i Rusije, koja još uvek ne saopćava koje će mjere preduzeti i da li će i kome prodati svoj udio u vlasništvu, kako bi NIS mogao nesmetano da nastavi da radi.
Poslije svih ovih diplomatskih i političkih neuspjeha, režim u Srbiji je vjerovatno sve nade polagao u projekat Generalštab, na čijem je temeljima zet američkog predsednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, htio da gradi luksuzni kompleks koji uključuje i hotel.
Namjerama Trumpovog zeta Jareda Kushnera da centar Beograda pretvori u privatno gradilište, pomogli su SNS zastupnici u Skupštini, koji su izglasali lex specialis za Generalštab koji omogućava skidanje kulturnog dobra sa ove zgrade, ali i objekata u okolini.
Uključili su se i funkcioneri Srpske napredne stranke, zbog čega je i Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d.direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića, a u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama Generalštaba. Osumnjičenima se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje.
Ne treba zaboraviti i da je prema svjedočenju zaposlenih u Republičkom zavodu za zaštitiu spomenika, ministar finansija Siniša Mali mimo zakona zahjtevao da se sa kompleksa Generaštaba skine oznaka kulturnog dobra i tako, maltene, preda porodici Donalda Trumpa.
Međutim, uprkos naporima režima da ovaj projekat uspije, protesti građana, studenata i struke, bar za sada urodili su plodom.
U sedmici za nama kompanija u vlasništvu Jareda Kushnera, zeta američkog predsednika Donalda Trumpa, objavila da se povlači iz projekta Generalštab.
- Pošto značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dijele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku - rekao je portparol Kushnerove privatne investicione firme Affinity Partners.
Istovremeno, američka carinska i granična služba (CBP) izdala je Naredbu o zadržavanju robe (Withhold Release Order – WRO) za automobilske gume koje u Srbiji proizvodi kompanija Linglong International Europe D.O.O. Zrenjanin.
Ta američka agencija je saopćila da je odluka stupila na snagu odmah, a pošiljke guma Linglonga biće zadržavane na svim ulaznim lukama u Sjedinjenim Američkim Državama zbog, kako je objašnjeno, dokaza koji ukazuju na korištenje prinudnog rada u proizvodnji.
Komentarišući mjere koje posljednjih godinu dana, a od maja intezivno, prema vlasti u Srbiji preuzima američki predsjednik Donald Trump, politikolog Dejan Bursać kaže za Novu da je odnos sa Amerikom najaukutniji posljednje dvije sedmice, ali da to nije usamljeni slučaj.
- Rekao bih da mi već mjesecima gledamo jedan lagani kolaps pažljivo građene vanjskoopolitičke pozicije režima u koju je Aleksandar Vučić već 13 godina ulaže. Svakom partneru koji bi podržao njegov režim, bilo da su to Amerikanci, Francuzi, Nijemci, Rusi, Kinezi, on je dao nešto. On je mogao da se igra sa tim stvarima, između ostalog zato što je ova vlast beskrupolozna i rasprodaje sve to želi. Sa druge strane, drži u nekoj vrsti mraka svoje glasače i nema kritičke javnosti - kaže Bursać.
Dodaje da su se stvari zakomplikovale jer se Aleksandar Vučić preigrao.
- On sa svojim ljudima nema kapaciteta da vodi vanjsku politiku sjedenja na mnogo stolica, pogotovo u kriznim situacijama. Ovaj režim se ogolio kao autokratski, represivan, sa brojnim problematičnim vezama ka kriminalnim grupama i kao hiperkorumpiran. Mane SNS-a i Aleksandra Vučića su bile poznate i ranije ali im je bilo važno da se drži taj fasada demokratije - kaže Bursać, ocjenjujući da je ta fasada pala, što predstavlja reputacioni problem za političare na Zapadu.
Kaže da sada treba vidjeti u kom će smjeru ići američki Akt o demokratiji, koji otvara mogućnost da se direktno udari na režim.
- Nisam siguran da se Aleksandar Vučić može izvući iz ove međunarodne situacije u koju je zapao, niti ima kapacitet, niti ima nekog prospekta da popravi odnose - zaključuje Bursać.
