U bosanskohercegovačkoj političkoj zbilji važnija je boja mačke od njene sposobnosti da lovi miševe. Da je tako dokazuje politička i pravna zavrzlama sa imenovanjem glavnog pregovarača za Evropsku uniji. Po riječima čelnika vladajuće garniture dogovor je bio postignut prošle godine, ne o imenu glavnog pregovarača, nego o njegovoj etničkoj i entitetskoj pripadnosti.
Svi su nas ubjeđivali da su odlučujuće reference koje on treba imati: stručnost u oblastima evropskih integracija, diplomatsko iskustvo, političke vještine i odlično znanje stranih jezika. Radi "svetog" političkog trojstva svojstvenog Bosni i Hercegovini čelnici Trojke (SDP, NiP i NS), SNSD i HDZ su dogovorili da glavni pregovarač treba biti Srbin iz RS, jer su ministar vanjskih poslova Bošnjak, a predsjedavajuća Vijeća ministara Hrvatica.
Nisu pruži(a)li druge argumente. Podsjeća na Bermudski trokut, a ne na razuman kompromis baziran na traženim kvalitetima glavnog pregovarača.
Poslije raspada vladajuće državne koalicije početkom godine sve se poremetilo. Trojka je bezuspješno pokušala da izbaci Dodikov SNSD iz Vijeća ministara. Nisu uspjeli pridobiti Čovićev HDZ za ovu delikatnu operaciju, a imaju i golem problem sa ustavnom odredbom o kvorumu u Domu naroda u kojem SNSD drži ključ.
Raniji dogovor o glavnom pregovaraču je propao zato što Trojka više ne želi Dodikovog pulena na mjestu glavnog pregovarača. Dodik zaista dozira ili blokira evropski put BiH, ali bi eliminacijom bila "zakovana" mogućnost dogovora o glavnom pregovaraču.
Pošto su čelnici Trojke otvoreno optuživali HDZ koji se predstavlja kao predvodnik na evropskom putu, a istodobno čuva Dodika koji ga koči, Čović im je posredstvom predsjedavajuće Borjane Krišto (HDZ) postavio "nagaznu minu".
Krišto je poslije susreta sa šeficom Evropske komisije Ursulom von der Leyen objelodanila da je pripremila prijedlog za glavnog pregovarača kao jedan od tri ključna koraka za početak pregovora BiH sa EU. U medijima je procurilo da se radi o Ani Trišić Babić, a da li je to bilo tačno ili nije manje je važno od procjene da će izvjesno biti predložen neki Dodikov pulen.
Svemu je prethodio dogovor na sastanku SNSD i HDZ održanom u Banjoj Luci. Konaković, Nikšić i Čudić odmah su ukapirali da su ih partneri u vlasti izigrali, jer o tome uopće nisu bili konsultirani.
Međutim, ako odbiju Krištin prijedlog preuzet će na svoja nejaka pleća odgovornost i krivicu za blokiranje evropskog puta, a to su Dodik i Čović posebno ukalkulirali u njihov dogovor.
Trojkanci su ekspresno odgovorili sličnom vrstom političke igre. Pokušali su u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje mogu osigurati većinu, "progurati" prijedlog da taj dom imenuje glavnog pregovarača.
Dobili su podršku dijela opozicije koja je oportunistički reagirala plašeći se optužbi da opstruira evropski put. Za sada prijedlog nije prošao, ali može proći poslije usaglašavanja na kolegiju.
Da se cijelo klupko posve zamrsi pobrinula se Komšićeva stranka (DF) sa tvrdnjom da je imenovanje glavnog pregovarača ustavna nadležnost Predsjedništva BiH, pa su zaprijetili podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH ukoliko mu se oduzme nadležnost za vanjsku politiku.
Ipak, ne radi se o predstavniku BiH u nekoj međunarodnoj organizaciji, nego o glavnom pregovaraču BiH za EU. Jasno je da predsjedavajuća VM treba predložiti glavnog pregovarača nakon političkog dogovora koji će osigurati "prohodnost" odluke.
Operativni, organizaciono-strukturalni i finansijski argumenti za ovo su vrlo jaki. Praksa država koje su u procesu evropskih integracija imenovale glavnog pregovarača pokazuje da je on pupčanom vrpcom povezan sa vladom. Hipotetički, ako bi Predsjednistvo ili Zastupnički dom imenovalo glavnog pregovarača kome bi on odgovarao za svoj rad?
Ko bi usmjeravao, kontrolirao i odobravao dogovore koje on postigne sa Evropskom komisijom? Vijeće ministara je prava adresa, a ne Predsjedništvo ili Parlament. Naravno, ne treba potcjenjivati važne uloge najviših organa vlasti u procesu evropskih integracija, jer bi to bilo besmisleno.
Sinergija i političko jedinstvo su pretpostavke za uspjeh. Zadatak glavnog pregovarača je da usaglašava pregovaračku poziciju i ishodi nabolje uslove pod kojima će njegova država preuzeti i provesti ogromnu pravnu stečevinu EU (Acquis communautaire) i sve drugo što od nje bude zahtijevala EU da država kandidatkinja postane spremna i prihvatljiva za članstvo u EU.
Nažalost, stvorila se negativna politička klima radi partikularnih, uskostranačkih pa i ličnih interesa aktera u ovom vještačkom rašomonu u kojem je prva i najveća žrtva državni interes Bosne i Hercegovine.
Evropski put je postao paravan za zakulisne igre. "Hrkljuš", rekli bi Nadrealisti. Zato se razuman kompromis oko jednog u suštini operativno-ekspertskog pitanja sada čini nedostižnim.
Tačno je da je vanjska politika u nadležnosti Predsjedništva BiH. Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova koje provodi tu politiku je u sastavu Vijeća ministara. Da li imenovanje ministra vanjskih poslova spada u vanjsku politiku? Njega imenuje predsjedavajuća VM, a stupa na dužnost kada ga potvrdi Zastupnički dom PS BiH.
Protivnici će argumentirati da je Predsjedništvo imenovalo mandatarku za sastav Vijeća ministara Borjanu Krišto koju je potvrdio Zastupnički dom.
Zakonom o Vijeću ministara BiH, koji je donesen u skladu sa Ustavom BiH, date su predsjedavajućoj VM ključne nadležnosti u oblasti evropskih integracija. U članu 30. stav (1) piše: "Predsjedavajuća VM posebno usklađuje i prati aktivnosti institucija vlasti u BiH vezano za integriranje Bosne i Hercegovine u EU".
Stav (2): U cilju djelotvornog obavljanja ovih poslova i zadataka Predsjedavajućoj VM je neposredno odgovorna Direkcija za EU integracije". Treba podsjetiti da je Direkciju za EU integracije, kao stalno, stručno i samostalno tijelo VM, svojevremeno oformilo Vijeće ministara BiH svojom odlukom.
Stariji se sjećaju da je nekada postojalo Ministarstvo za evropske integracije koje je reorganizirano u Direkciju za evropske integracije. U članu 22. Zakona propisano je da Vijeće ministara osniva stalne ili privremene urede, direkcije, službe, odbore i druga tijela.
Ukoliko se dogovori koncept posebnog ureda glavnog pregovarača onda je Vijeće ministara nadležno da ga formira kao privremeno tijelo. Članom 23. Zakona o VM nadležnosti evropskih integracija povjerene su Direkciji za evropske integracije. Direkcija vrši naročito poslove koji se odnose na usklađivanje aktivnosti organa vlasti u BiH, nadzor nad provedbom odluka u vezi evropskih integracija.
Direkcija učestvuje ili izrađuje nacrte i prijedloge POLITIKA, ZAKONA, drugih propisa i smjernica neophodnih u procesu evropskih integracija, kao i drugih poslova koje joj dodijeli Vijeće ministara. Direkcijom rukovodi direktor(ica) koj(u)ega imenuje i razrješava Vijeće ministara na prijedlog predsjedavajuće VM u skladu sa Zakonom o državnoj službi.
Ako je zakonodavac propisao i povjerio ključne nadležnosti Vijeću ministara BiH i njegovom stalnom tijelu zašto bi uopće trebalo problematizirati nadležnost za imenovanje glavnog pregovarača?
S obzirom da su totalno zatrovani odnosi u aktuelnom Vijeću ministara, te da predsjedavajuća Krišto nije podnijela ostavku niti je izglasano nepovjerenje Vijeću ministara, dogovor u vezi glavnog pregovarača liči na nemoguću misiju.
Odluku Vijeća ministara o imenovanju mogu blokirati i predsjedavajuća i svaki od njenih zamjenika. Nije pitanje hoće li neko od njih to uraditi nego ko će ? Zato je nemoguća misija i prijedlog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da Vijeće ministara predloži glavnog pregovarača kojeg će imenovati Predsjedništvo BiH.
Niti se Vijeće ministara može dogovoriti koga će predložiti, a niti Predsjedništvo, jer i u njemu sjedi Dodikova Željka Cvijanović, Trojkin Denis Bećirović i opozicioni Željko Komšić. U izjavama svi su europejci, a u "praksi rogovi u vreći".
Bilo bi ispravno da se radi prirode funkcije koju će obavljati glavni pregovarač, postigne široka saglasnost koja uključuje i stranke pozicije i opozicije. Ako se svi zaklinju u evropski put zašto se onda svađaju ko će imenovati glavnog pregovarača: Predsjedništvo, Parlament ili Vijeće ministara !?
Prisjetimo se da je glavni pregovarač sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju bio Igor Davidović, Srbin iz RS-a.. Niko nije problematizirao ustavnost i zakonitost njegovog imenovanja što je učinilo Vijeće ministara BiH.
Vijeće ministara kao državna vlada ima ključne nadležnosti u operativnom smislu za mukotrpan i složen pregovarački proces BiH sa EU. Ako se već politički akteri ne mogu usaglasiti u vezi glavnog pregovarača, a to je ključni uvjet za otvaranje pregovora sa EU, neka onda postignu rješenje akutnog problema imenovanjem direktorice Direkcije za evropske integracije za glavnog pregovarača(icu).
Važno je otvoriti pregovore, a poslije neka se političari usaglašavaju u vezi drugog kandidata. Direkcija za evropske integracije ima potrebno znanje, iskustvo i dovoljno resursa tako da neće počinjati "s ledine". Nijedna politička opcija nije gubitnica. Svi su dobitnici.
