Samir vodi malu firmu u Konjicu sa 15 zaposlenih. Njegova firma proizvodi metalne dijelove koje zatim izvozi u Njemačku. Dobio je narudžbu vrijednu 38.000 eura i, da bi završio posao, mora iz Italije uvesti materijal. Dobavljač mu šalje fakturu i traži uplatu avansa od 12.000 eura prije isporuke. Samir isti dan preko svoje banke šalje novac. Radio je to i ranije stotinama puta. Svaki put bi mu uplata bila završena za dan ili dva.

Međutim, nakon što je Bosna i Hercegovina vraćena na sivu listu MONEYVAL-a, zbog dodatnih provjera ta transakcija traje mnogo duže. Italijanska banka traži dodatnu dokumentaciju, od ugovora, preko faktura, dokaza o porijeklu novca, objašnjenja poslovnog odnosa, podataka o vlasničkoj strukturi firme do potvrde da roba nije povezana sa sankcionisanim subjektima.

Samir šalje sve što se traži, ali procedura traje. Italijanski dobavljač ne šalje materijal dok uplata ne bude proknjižena. Zbog kašnjenja materijala, Samir kasni sa proizvodnjom, a njemački kupac ga upozorava da će aktivirati penale ako roba ne bude isporučena u ugovorenom roku. To se u konačnici i dešava, te Samiru propada posao.

Samir ne gubi posao zato što nije sposoban, niti zato što njegova firma ne radi kvalitetno, nego zato što država iz koje posluje nosi oznaku povećanog finansijskog rizika. Njegova firma plaća skuplje bankarske troškove, gubi vrijeme na dodatnu papirologiju, rizikuje penale, narušava odnos sa stranim partnerom i trajno gubi tržište. Umjesto da se bavi proizvodnjom i izvozom, privrednik iz BiH mora dokazivati međunarodnim bankama da nije rizik samo zato što vlasti nisu na vrijeme ispunile obaveze.

Dužničko ropstvo

Federacija BiH ovisna o stranim kreditorima: Planirano zaduženje od 800 miliona KM

To je stvarna posljedica sive liste Moneyvala, na koju će se BiH, prema svemu sudeći, uskoro vratiti. A vraćanje BiH na sivu listu Moneyvala značilo bi ozbiljan udar na međunarodni kredibilitet države, ali i konkretan problem za građane i privredu. Posljedice se mogu ogledati u sporijim i skupljim međunarodnim bankarskim transakcijama, dodatnim provjerama uplata iz inostranstva, težem poslovanju izvoznika i uvoznika, otežanom pristupu stranim bankama, većim troškovima zaduživanja, smanjenom interesu investitora i reputacijskoj šteti za cijelu državu. Takav epilog ne bi plaćali samo oni koji su propustili ispuniti međunarodne obaveze, već privrednici, radnici, građani i porodice koje zavise od urednog finansijskog prometa sa inostranstvom.

BiH se ne vraća na sivu listu Moneyvala zato što joj je neko izvana nametnuo problem već zato što domaće vlasti nisu na vrijeme ispunile jasno preuzete obaveze. Moneyval je još u decembru 2024. godine ukazao na ozbiljne nedostatke u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a BiH je od februara 2025. imala jednogodišnji period da pokaže napredak. Umjesto napretka, stagnirali smo. Zakon koji je Dom naroda PSBiH usvojio u posljednji čas nije mogao nadoknaditi godinu dana neodgovornosti.

Ako pitate Trojku, kriv je SNSD zbog blokada u Domu naroda. I to je pola istine, a pola istine je cijela laž. SNSD-a nema u Vladi FBiH, a upravo Vlada FBiH nije izvršila svoj dio obaveza zbog kojih se vraćamo na sivu listu.

Federacija je imala obavezu da uspostavi registar stvarnih vlasnika pravnih lica. To je jedna od obaveza iz paketa Moneyval/FATF preporuka. Delegacija EU u BiH je još 14. januara 2026. upozorila da je uspostava registra stvarnog vlasništva za pravna lica u BiH "odavno zakasnila". Entitet RS i Brčko distrikt su završili svoje registre. Federacija nije. A tu, kao što rekosmo, SNSD-a nema.

Ovo nije prvi put da će BiH biti na sivoj listi Moneyvala. Bili smo i ranije, ali smo u septembru 2015. godine, nekoliko mjeseci nakon smjene prethodne vlasti koalicije SDP-SNSD-HDZ i formiranja nove SDA-Savez za promjene-HDZ, skinuti sa sive liste jer smo u kratkom periodu ispunili potrebne uvjete. Zatim smo 2018. skinuti i sa sive liste FATF-a, a onda i 2020. sa EU liste visokorizičnih trećih zemalja za pranje novca i finansiranje terorizma.

Na sivu listu Moneyvala dospjeli smo sredinom 2014. godine. I tada smo dobijali dodatne rokove, koje smo, kao i sada, propustili. Zajedničko prošlom stavljanju na sivu listu Moneyvala i ovom koji će uslijediti jeste da su procese u vlasti predvodili kadrovi SDP-a.

SDP je, ovaj put kao dio Trojke, vlast preuzeo uz obećanja o evropskim standardima, efikasnosti i deblokadi procesa. Rezultat je upravo suprotan. BiH nije blokirana već se vraća tamo gdje je bila prije više od decenije.