Savez logoraša Bosne i Hercegovine krenuo je sa skeniranjem blizu 18.000 dosjea logoraša koje su prikupili od 1996. godine, kako bi arhiva koju imaju bila zaštićena i dostupna budućim generacijama, istraživačima i pravosudnim institucijama.

U Savezu logoraša BiH do sada su skenirali oko sedam hiljada dosjea logoraša, što je više od 50.000 stranica.

Projekat je pokrenut u saradnji s Memorijalnim centrom Sarajevo.

Sa skeniranjem obimne dokumentacije krenulo se u februaru prošle godine.

- Mi smo u početku planirali da skeniramo osam do devet strana, koliko je i kod nas u arhivi. Međutim, kroz rad smo nailazili na dosjee od osamdeset stranica. Svaki naš dosje sadrži dokaz, odnosno uvjerenje o zatočenju od Crvenog krsta ili Komisije za nestale, zatim informacije kada je zatočen, koliko je vremena proveo u logoru, kome je davao izjave ranije, da li je bio žrtva torture, da li je bio svjedok torture - objašnjava Senad Jusufegović iz Saveza logoraša BiH za Detektor.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, za Detektor kaže da je planirano da baza podataka, kada bude završena, bude dostupna svima, kako bi se sačuvala istina o ratu u BiH.

- Registratori i dosjei više neće biti nedostupni i u prašini. Kancelarija je ranije prokišnjavala, arhiva je bila ugrožena i postavljalo se pitanje šta ćemo s njom uraditi, kako je sačuvati. Na ovaj način će biti sačuvana, dostupna svim generacijama - ističe Omerović.

Iz Saveza navode da se ne skeniraju medicinski nalazi koji upućuju da su neke osobe preživjele seksualnu torturu, već da će takvi dosjei dobiti posebno obilježje.

Logori u Bratuncu

Majka Tima s prozora svoje kuće gleda u nišane sinova i muža: I mene su ubili 11. maja 1992, nemam više šta izgubiti

Velik broj ljudi je ubijen u logorima, ističu iz Saveza logoraša BiH, te navode da će podaci biti uneseni na osnovu informacija koje su dobili od njihovih porodica.

Navode da su im se obraćali iz pravosudnih institucija naše zemlje tražeći dosjee za određene predmete.

- Prema nezvaničnim podacima, otprilike 200.000 ljudi u BiH je prošlo kroz ratne torture. Ali niko nema kompletnu evidenciju. Nama i danas dolaze ljude da im izdamo uvjerenje da su bili u logoru. Prošle godine smo imali više od 50 takvih zahtjeva, gdje ljudi prilože potrebnu dokumentaciju. Neki ljudi su po izlasku iz logora otišli u treće zemlje i nisu nikada riješili taj status, a neki su mislili da ih je neko u logorima evidentirao - kaže Jusufbegović, te dodaje da su akreditirani od Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH na izdavanju tih uvjerenja.

Dan logoraša BiH

U logorima u BiH mnogi su, nakon mučenja i ponižavanja, brutalno likvidirani, ni djeca nisu bila pošteđena

U Savezu logoraša BiH smatraju da je neophodno da status ove populacije bude riješen tako da svi koji su prošli kroz logore budu evidentirani, zatim da im se izvrši reparacija u skladu s ekonomskim mogućnostima, kao i da se na nivou BiH adekvatno obilježe mjesta torture.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo je 657 logora, od toga najveći broj na teritoriji pod kontrolom vojske i policije Republike Srpske, a kroz koje je ukupno prošlo otprilike 200.000 zarobljenika.

Oko 30.000 njih je ubijeno ili se vode kao nestali.

Istrajavanje na istini, na što nas podsjeća i ovaj projekat, nema alternativu.