Jedan od najodanijih kadrova predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, Ana Trišić Babić od jučer ima novu funkciju. Imenovana je za vršiteljicu dužnosti direktora nedavno osnovane Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a.

Vlasti manjeg bh. entiteta ne kriju da je svrha takve institucije veće fokusiranje međunarodnih aktivnosti RS-a kako bi se ciljevi politike predvođene SNSD-om efektivnije ostvarivali.

Iako se trenutno završavaju administrativni koraci uspostavljanja Kancelarije za međunarodnu saradnju, ipak ona od jučer ima svoju direktoricu čiji je opis posla veoma sličan onom ministru vanjskih poslova jedne države.

Trišić Babić ima iskustvo rada u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, pa stoga savršeno razumije kako takvi sistemi diplomatskih mreža funkcionišu. S tim da RS gradi paralelne, parasisteme onim državnim.

Jačanje međunarodnog položaja, promocija i odbrana interesa te zastupanje BIH u međunarodnim odnosima dio je državnog Ustava, odluka Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH, Vijeća ministara i Ministarstva vanjskih poslova.

Skoro identičan tekst dio je uredbe kojom je osnovana Kancelarija za međunarodnu saradnju RS-a i narativi vlasti iz manjeg bh. entiteta koji konstatno rade na stvaranju percepcije da je RS država koja ima svoje institucije zadužene čak i za vanjsku politiku, iako konstantno pozivajući se na poštivanje odredbi Ustava BiH.

Kancelarija za međunarodnu saradnju ima administrativni status ministarstva u Vladi RS-a, a cilj je da se bavi "evropskim integracijama i međunarodnom saradnjom". Cilj je definirati dugoročne strategije djelovanja RS-a na međunarodnom planu i "jačanje pozicije RS-a".

Granice dejtona

Parainstitucije u BiH: Strategija stvaranja paralelne države Republike Srpske

Kako je naglasila Trišić Babić, njeno ministarstvo/kancelarija bit će usko povezano sa kabinetom predsjednika i vlade entiteta jer je cilj ostvariti jedinstven nastup na međunarodnom planu, na čemu se sistematski već godinama radi, a kulminiralo je proteklih par kada je RS milionima KM novca poreskih obveznika unajmljivao lobističke kuće u Sjedinjenim Američkim Državama koji su radili na skidanju sankcija lideru SNSD-a Miloradu Dodiku te za cilj i dalje imaju približavanje rukovodstva entiteta, ali i članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Trumpovoj administraciji.

Vlasti RS-a otvoreno lobiraju za interese te bh. administrativne jedinice, dok državne institucije šute. Ustavnost takve odluke kojom se osniva nova entitetska institucija sa opisom poslova državnog ministarstva vanjskih poslova nikada nije dovedena u pitanje, niti se iko od političkih aktera u BiH javno oglasio o takvoj odluci niti tražio od relavantnih institucija da reaguju.

RS nastavlja graditi svoj imidž "države" parainstitucionalnim djelovanjem koji ih u očima domaće i međunarodne javnosti čini više od jednog entiteta suverene države, te dobija obrise onoga što je šira strategija, a to je da se BiH pokušava predstaviti kao zajednica entiteta, a ne država sa administrativnom podjelom na entitete koji nemaju niti jednu odliku države.

Potpisan ugovor

RS nastavlja plaćati američki zagrljaj: Novih tri miliona KM za lobiste, šta će im biti zadaća

Ovo nije samo napad na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, riječ je o urušavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma tihim prekrajanjem odluka o nadležnosti države i entiteta unutar nje.

Rastezanje mogućnosti djelovanja entitetskih institucija sve dok se neko od dominantnih političkih aktera u BiH koji ne dolaze iz entiteta RS sjeti da nešto pokuša po tom pitanju napraviti, dovodi nas u situaciju normalizacije takvog ponašanja kojim se državni atributi dodjeljuju entitetima lišenim međunarodnog subjektiviteta.

RS godinama gradi svoju paradiplomatsku mrežu otvaranjem predstavništava i kancelarija diljem svijeta, što se sada suštinski samo zaokružuje postojanjem jedne kancelarije koja će aktivnosti tih ispostava koordinirati provodeći jedinstvenu politiku.

Šta je to, ako ne paralelna diplomatska mreža? Ukoliko se i dalje ništa ne učini po tom pitanju, stvaranje državnih od entitetskih institucija postat će naša stvarnost.

Ako izostane institucionalna reakcija, ovakvi potezi neće ostati izolirani slučajevi, već će postati ustaljena praksa koja tiho redefinira ustavni poredak Bosne i Hercegovine. U tom scenariju, granica između entitetskih i državnih nadležnosti sve će se više brisati, dok će paralelne institucije postupno preuzimati ulogu onih koje po Ustavu pripadaju isključivo državi.