Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih dužnosnika, očito sprema uskoro izvesti napad na Iran, objavio je jutros The New York Times. To je potez koji bi mogao dodatno destabilizirati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da dogovori sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Amerika evakuira ambasade

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Washington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka te odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.

Nije jasno koliko bi opsežan mogao biti izraelski napad, no napetosti rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanyahu poziva Trumpa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Trump je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi pregovarati s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iransku mogućnost proizvodnje nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanyahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana.

Znakoviti potezi SAD-a i Britanije

Nije poznato koliko se Trump ovaj put trudio odvratiti Netanyahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postupno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranija. Netanyahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardirao iranska postrojenja, ali bi u posljednji tren odustao.

Vijest o američkom povlačenju osoblja iz regije, kao i britansko upozorenje brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj sigurnosti, stigli su svega nekoliko sati nakon što je Trump u podcastu za New York Post izjavio da je sve "manje uvjeren" u uspjeh pregovora s Iranom.

Zašto Amerika povlači osoblje? Trump: Zaključite sami

Američki i iranski pregovarači trebali bi se ponovno sastati u nedjelju, iako je Trump u ponedjeljak izjavio da je iransko stajalište u pregovorima "neprihvatljivo". Prema navodima američkih dužnosnika, Trumpov izaslanik Steve Witkoff i dalje planira prisustvovati tom krugu pregovora, koji bi se trebao održati u Omanu.

Na pitanje o razlozima za povlačenje američkog osoblja iz regije, Trump je novinarima u srijedu, dolazeći na izvedbu "Les Misérables" u Kennedy Centeru, rekao: "Morat ćete to sami zaključiti."

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja koja je objavila da je "upoznata s povećanim napetostima u regiji koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce". Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Perzijskim zaljevom, Omanskim zaljevom i Hormuškim tjesnacem da pojačaju mjere opreza.

Iran planira protivudar balističkim projektilima

Prema visokom iranskom dužnosniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke o odgovoru na mogući izraelski napad.

Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila prema izraelskoj teritoriji. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, no šteta je tada bila ograničena, dijelom zbog američke pomoći u presretanju projektila.

Trump je u ponedjeljak ponovno razgovarao s Netanyahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Trump se večer prije sastao s članovima svog vijeća za nacionalnu sigurnost u Camp Davidu.

Oštra reakcija Teherana

Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba.

- Amerika će morati napustiti regiju jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima - rekao je.

Teheran je također oštro reagirao na izjave američkog generala Michaela Kurille, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred zastupnicima izjavio da je Trumpu i ministru odbrane Peteu Hegsethu predočio "niz opcija" za moguće napade na Iran. Kurillino svjedočenje pred senatskim Odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.

Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kurilline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih "militarizmom" koji "potpiruje nestabilnost".

Iranski nuklearni program i moguća UN-ova osuda

Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravno vijeće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obveza iz sporazuma iz 2015. O toj bi se rezoluciji trebalo glasati u četvrtak.

Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni temelj za tzv. "snapback" – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD je iz tog sporazuma jednostrano istupio 2018, tokom Trumpova prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropske potpisnice sporazuma tvrde da je on još pravno važeći te da se sankcije mogu ponovno aktivirati.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude "natjerati Iran da OŠTRO reagira".

Nafta, zračne snage i američka mornarica

Američki State Department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Associated Pressa, riječ je o neesencijalnim zaposlenicima iz ambasade u Bagdadu te djelatnicima i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većina tih porodica pripada pripadnicima mornarice i marinaca, smještenih u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regiji.

Iranov nuklearni program od 2018. značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dostatne za izradu do deset bojnih glava. Samo konstruiranje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski dužnosnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski sigurnosni dužnosnici vjeruju da imaju historijsku priliku riješiti problem koji traje desetljećima. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbollah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regiji, dok su prošlogodišnji izraelski zračni udari također oštetili iranski protivzračni sistem.

Izraelski udar postaje sve rizičniji

Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo obnavljati te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Također nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila – kad je Trump uveo carine na gotovo sve trgovinske partnere SAD-a. Sukob u regiji mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač aviona USS Carl Vinson već se sedmicama nalazi u Arapskom moru. Na brodu je više od 60 letjelica, uključujući i najnaprednije F-35 lovce sa stealth tehnologijom. Visoki dužnosnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regiji imaju još nekoliko desetaka borbenih i jurišnih aviona, koji su lani odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.