Zaposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke mjesecima se bore za finansijsko očuvanje jedne od najvažnijih institucija u zemlji. Sudbina države Bosne i Hercegovine ogleda se i u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci – jer funkcija važne institucije u državi opet je ugrožena zbog politike.
Tako počinje tekst u današnjem bečkom Kuriru o tužnom stanju jedne od najvažnijih državnih institucija. List podsjeća da problem seže do Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji nije regulisao finansiranje ustanove. Budući da je pravni status biblioteke nejasan, ona je trenutno zatvorena za posjetitelje.
Biblioteka nema ni Upravni ni Nadzorni odbor, a 37 zaposlenika već mjesecima ne prima plaće. To je jedina institucija u zemlji koja izdaje međunarodne standardne brojeve knjiga (ISBN) i ISSN brojeve. Bez njih se ne mogu objaviti knjige, naučni radovi ili časopisi.
"Nacionalna biblioteka je u najgoroj situaciji od 1992. godine, prvi put u svojoj historiji je bez ikakve upravljačke strukture", kazala je Selma Bajraktarević, uposlenica te ustanove. Bajraktarević ukazuje na dalekosežne posljedice zatvaranja biblioteke koje bi dovele do razaranja kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. „Ako nema izdavačke djelatnosti, ne mogu se izdavati školski udžbenici, što opet utiče na obrazovni sektor“, kaže Selma Bajraktarević.
Novinarka Amila Kahrović-Posavljak također je kritična prema trenutnom razvoju događaja. Ona upozorava da bi zatvaranje Nacionalne biblioteke bio korak prema "brisanju" književne baštine zemlje, što bi značilo "smrt kulture i jezika i uništenje cjelokupnog društvenog tkiva".
“Bojim se da ljudi koji bi za ovo trebali biti odgovorni to ne vide i ne razumiju”, kaže Kahrović-Posavljak.
Profesor bosanskohercegovačke germanistike, Vahidin Preljević, prisjeća se događaja iz augusta 1992. godine, kada je u ratu zapaljena biblioteka. “Institucija je na simboličan način spaljena, čime je zaokružen rad Karadžića i Mladića”, kaže Preljević misleći na dvojicu presuđenih ratnih zločinaca.
Budućnost biblioteke još nije jasna, kao ni hoće li upozorenja bosanskohercegovačkih akademika biti ozbiljno shvaćena.
