Da se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine konstantno zadužuje, odveć je poznato, no ono što postaje pravilo, jeste da na finansijskim tržištima ne uspjeva već mjesecima prikupiti sredstva u iznosima koji su joj potrebni. Emisijom obveznica sa trogodišnjim datumom dospijeća na dan 29. april 2029. godine pokušalo se putem Sarajevske berze prikupiti 50 miliona KM. No, za eminenta, odnosno Vladu Federacije BiH uspjelo se prikupiti samo 35 miliona KM.
64. po redu aukcija obveznica Federacije Bosne i Hercegovine pokazuje negativan trend opreznog odnosa investitora prema domaćem tržištu kapitala. Isto se dogodilo krajem marta, a budući da je sada kraj aprila, moguće je zaključiti da se Vlada Federacije BiH zadužuje kako bi mogla prikupiti dovoljno sredstava za troškove isplata penzija i socijalnih davanja.
Poslovanje aktuelne federalne vlasti već se tri godine odvija negativnim finansijskim rezultatom, a Vlada FBiH se zadužuju na svim dostupnim tržištima zbog čega je nedavno angažirana i kompanija stranih savjetnika koji će pružati pravne usluge u vezi sa kreditnim aražmanima na Londonskoj berzi i kod američkih banaka.
Očigledan trend ponašanja investitora zapravo odražava rastuće nepovjerenje prema fiskalnoj stabilnosti Federacije BiH. Prema mišljenjima analitičara, investitori se oprezno ponašaju prema kupovini obveznica Federacije BiH i zbog šireg konteksta globalnih finansijskih kretanja jer kapital postaje selektivniji i oprezniji prema tržištima u razvoju.
Nedovoljno uspješne aukcije obveznica FBiH koje se iznova događaju sugeriraju da investitori procjenjuju veći rizik za ovaj bh. entitet, kao i nedovoljno atraktivne uslove zaduživanja. Domaće tržište kapitala čini se nema kapacitet da apsorbuje potrebe budžeta, a Vlada FBiH dovodi se u poziciju da mora tražiti skuplje i kompleksnije izvore finansiranja na međunarodnim tržištima, jednako kao što je to ranije radio bh. entitet RS.
Ono što je sada već očigledno postalo kontinuirano oslanjanje na zaduživanje kako bi se pokrile tekuće obaveze poput penzija i socijalnih davanja, ukazuje na strukturni disbalans između budžetskih prihoda i rashoda o čemu su zastupnici Parlamenta FBiH upozoravali još tokom usvajanja budžeta.
Mjesečno je potrebno oko 30 miliona KM sredstava za isplatu isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca te nositelje ratnih odlikovanja, dok je 26 miliona KM potrebno za isplate civilnih invalidnina. Također, mjesečno su za 464.689 korisnika penzija, potrebna sredstva u iznosu od oko 351,8 milijuna KM za isplatu. To je presjek mjesečnih redovnih isplata iz budžeta bez novca potrebnog za, na primjer, isplatu plaća administrativnom aparatu.
Djelovanje Vlade FBiH kroz glomazan bužet koji ne posjeduje stvarnu mogućnost punjenja već se njegov veliki dio, 1,5 milijarda KM mora nadomjestiti kreditnim zaduženjima, dugoročno povećava fiskalni pritisak, jer se dug ne koristi za razvoj koji bi generirao prihode, već isključivo za održavanje postojećeg sistema.
Tako posmatran, angažman međunarodnih pravnih i finansijskih savjetnika indikator je pripreme za sve nadolazeće kreditne aranžmane, no govori i o domaćem fiskalnom okviru koji sve teže samostalno odgovara na rastuće obaveze.



