Nove zemlje bi se mogle pridružiti Evropskoj uniji bez punog prava glasa, što bi moglo učiniti lidere poput mađarskog Viktora Orbana otvorenijim za pridruživanje zemalja poput Ukrajine bloku.

Prijedlog za promjenu pravila članstva u EU je u ranoj fazi i morat će ga odobriti sve postojeće nacije, prema riječima tri evropska diplomata i jednog zvaničnika EU koji su upoznati s diskusijama.

Ideja je da bi nove članice ostvarile puna prava nakon što EU revidira način svog funkcionisanja kako bi pojedinačnim zemljama otežala veto na politike.

Loš momak Brisela

Nagrada Orbanu za lojalnost: Sastanak Trumpa i Putina u Budimpešti je bolan udarac za Evropsku uniju

To je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU da udahnu život procesu proširenja koji trenutno blokira Budimpešta i nekoliko drugih prijestolnica zbog straha da bi to moglo donijeti neželjenu konkurenciju za lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese.

Evropska komisija, nordijske i baltičke države, kao i zemlje centralne Evrope, tradicionalno su bile naklonjene proširenju, piše Politico.

Evropska unija je proširenje učinila strateškim prioritetom usred ekspanzionističke agende ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako pritisak za povećanje broja članica sa sadašnjih 27 na čak 30 tokom sljedeće decenije otkriva unutrašnje podjele bloka.

Premijer Mađarske

Desničar Orban najavio formiranje digitalnih građanskih krugova "kako bi se kršćani mogli suočiti sa izazovima"

- Buduće članice trebale bi biti obavezne da se odreknu prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme,  poput uvođenja glasanja kvalifikovanom većinom u većini oblasti politike - rekao je Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga.

Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju u mnogim prednostima članstva u EU, ali bez prava veta,  nešto što su vlade EU oduvijek cijenile kao ultimativni alat za sprječavanje politika EU koje im se ne sviđaju.

Ranije su lideri EU-a insistirali da je takva revizija potrebna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine, ističući rizik od povećanja zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji ukidanja prava veta i za postojeće članice EU naišli su na žestoko protivljenje, ne samo Mađarske već i Francuske i Nizozemske.

Mađarski premijer

Orban: Zapadna strategija koja je imala za cilj da slomi Rusiju nije uspjela, počinje nova era

Plan da se nove članice pridruže bez punog prava glasa "osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU", rekao je Hofreiter.

- Iz razgovora s predstavnicima država Zapadnog Balkana, dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim - dodao je.

Buduće članstvo u EU bilo je ključno pitanje na nedavnim izborima u Moldaviji, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maia Sandu, dok je članstvo u EU bilo ključna motivacija za Ukrajinu još od protesta na Majdanu 2014. godine protiv ruske vlasti.

Međutim, uprkos pritisku iz Brisela, lideri EU-a koji se suočavaju sa rastućom podrškom krajnje desničarskim strankama kod kuće, čini se da ne žure da pokrenu proširenje bloka na 30 članica i više.

Premijer Mađarske

Bizarna poruka podrške Orbana čelniku Srbije: "Dragi Aleksandre, šta nam ovo rade, strane sile..."

Na konferenciji za novinare u julu, njemački kancelar Friedrich Merz je olako izjavio da ne očekuje da će se Ukrajina pridružiti EU u roku predviđenom predstojećim sedmogodišnjim budžetom, koji traje do 2034. godine.

Članstvo Ukrajine "vjerovatno ne bi imalo nikakav neposredan utjecaj na srednjoročnu finansijsku perspektivu Evropske unije", rekao je tada Merz.