Izjava zastupnice Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenane Strujić-Harbić o Bosni i Hercegovini kao "kulturnoj i nacionalnoj matici" Bošnjaka, podigla je priličnu prašinu u crnogorskoj javnosti i izazvala oštre reakcije političkih oponenata. Dok je kritičari optužuju za etnofederalizaciju, Strujić-Harbić u razgovoru za Stav poručuje da od svojih stavova ne odstupa, ističući da se radi o identitetskoj realnosti koja ne isključuje apsolutnu lojalnost Crnoj Gori kao jedinoj domovini.

U ovom intervjuu objašnjava zašto pojam "matice" ne smije biti tabu tema i kako vidi budućnost Bošnjaka u građanskom konceptu države.

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive. Ovim riječima ste, u izjavi za Pobjedu, pojasnili stav koji ste iznijeli nedavno u Sarajevu, govoreći na konferenciji "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu", a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti. Tada ste, govoreći da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sami sebi, rekli kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu "gledaju kao svoju matičnu državu". Jesu li Vas iznenadili napadi koji su došli nakon ovih izgovorenih riječi? Vi i dalje stojite iza svega što ste naveli?

- Moram priznati da je zanimljivo koliko je pažnje u crnogorskoj javnosti izazvao moj stav izrečen na jednoj akademskoj konferenciji. To samo po sebi govori da se određene teme često dočekuju s unaprijed pripremljenim političkim interpretacijama i iz nekih političkih i medijskih centara moći. Imam utisak da su oni koji su pokušali da od ovoga naprave političku senzaciju računali na to da će pritisak i medijska polemika dovesti do toga da se povučem ili ublažim svoj stav. Međutim, desilo se upravo suprotno – otvorio se prostor da se o ovim pitanjima govori još jasnije i argumentovanije. Otvorila se polemika i u samoj bošnjačkoj zajednici kako je definirana ta problematika kod Bošnjaka u Crnoj Gori.

U suštini, najveća polemika nastala je oko jedne riječi – matica. Ta riječ je u pojedinim reakcijama odmah interpretirana kroz potpuno pogrešan okvir, kao da ona podrazumijeva, u kontekstu Bošnjaka, nekakve političke ili teritorijalne ambicije. Čak se pokušalo sugerirati da Bošnjaci navodno učestvuju u nekim projektima etničkog preuređenja države. Spominjali su se i toliko užasni izrazi poput "etnofederalizacije Crne Gore". Pokušalo se čak insinuirati da Bošnjaci, navodno, po nečijem nagovoru, učestvuju u takvim projektima. Takve konstrukcije mogu opstati samo u političkoj retorici onih koji ili ne poznaju dovoljno bošnjačku zajednicu ili svjesno pokušavaju proizvesti konflikt tamo gdje ga nema. A takvi narativi se mogu primiti u glavama onih koji ništa dalje od propagandi nisu pročitali u životu jer su nasjeli na jednu jasno konstruiranu laž.

Stotinu puta sam do sada izjavila i ponovit ću koliko god bude potrebno: Crna Gora je građanska država i samo takva može opstati! Uvažavajući prava svih! Crna Gora je država građana ma kako se oni nacionalno izjašnjavali i bez obzira na to da li smatraju da su njihove identitetske i kulturne matice u drugim državama! Upravo smo mi Bošnjaci, kao najveća nacionalna manjina u Crnoj Gori, zajedno s drugim narodima, jedan od temeljnih stubova te građanske države.

Zato želim biti vrlo jasna – moj stav nije nov niti radikalan. On je zapravo odraz identitetske realnosti Bošnjaka na prostoru Zapadnog Balkana. Naravno, ne svih Bošnjaka u Crnoj Gori. I upravo zato smatram da je dobro što se o ovim temama govori otvoreno, bez straha i bez nametnutih interpretacija.

A kada je riječ o meni lično, naravno da stojim iza svega što sam rekla.

Napravili ste jasnu razliku između Crne Gore kao "države i domovine" i Bosne i Hercegovine kao "kulturne i nacionalne matice". Možete li precizirati šta za Vas suštinski znači pojam "matica" i zašto smatrate da on ne isključuje punu lojalnost državi Crnoj Gori?

- Pojam matice u ovom kontekstu nema političko ni teritorijalno značenje, kako ga neki pokušavaju predstaviti. On prije svega označava prostor iz kojeg se historijski, kulturno i duhovno razvijao identitet jednog naroda. U slučaju Bošnjaka, taj prostor je nesumnjivo Bosna i Hercegovina jer su se kroz njene historijske procese oblikovali jezik, kultura, tradicija i politička svijest bošnjačkog naroda.

Međutim, to ni na koji način ne dovodi u pitanje odnos Bošnjaka prema državama u kojima žive. Bošnjaci u Crnoj Gori imaju svoju državu, svoje institucije i svoju domovinu – i oni su njen sastavni dio. Naš identitet je slojevit i prirodno je da u sebi nosi i kulturnu povezanost sa širim prostorom na kojem živi naš narod.

Važno je podsjetiti i na jednu činjenicu koja se često zanemaruje – Bošnjaci u Crnoj Gori su autohton narod koji na ovom prostoru živi stoljećima. Mi nismo došli u Crnu Goru, mi smo kroz historiju živjeli na ovim prostorima i zajedno s drugima gradili ovu državu.

Napadi otkrili mnogo toga

Hajka na Kenanu Strujić-Harbić: Zašto nekima smeta Bosna kao matica Bošnjaka

Zato uvijek naglašavam da je odnos između Bošnjaka i Crne Gore dvosmjeran – Crna Gora je mnogo dala Bošnjacima, ali su i Bošnjaci mnogo dali Crnoj Gori. To nije samo politička fraza, to potvrđuju i vrlo konkretne činjenice.

Bošnjaci su, naprimjer, na referendumu 2006. godine u ogromnom procentu – više od 90 posto, podržali obnovu nezavisnosti Crne Gore. Najslikovitije o tome govori činjenica da je u Rožajama postotak podrške nezavisnosti bio veći nego u Cetinju. Podržali smo i članstvo države u NATO savezu, a danas smo među najdosljednijim zagovornicima evropskih integracija.

Ta privrženost se ne vidi samo u politici nego i u svakodnevnom životu. Ja, iskreno, ne poznajem niti jednog Bošnjaka koji ne navija za reprezentaciju Crne Gore, niti poznajem Bošnjaka koji ne voli ovu državu i ne osjeća je svojom. Zato je važno razumjeti da ovdje ne govorimo o suprotnostima. Kulturna povezanost s Bosnom i Hercegovinom i puna pripadnost Crnoj Gori nisu u sukobu, one su dio jedne slojevite, ali potpuno prirodne identitetske stvarnosti Bošnjaka u Crnoj Gori.

Naveli ste da Srbi, Albanci i Hrvati u Crnoj Gori imaju intenzivnu komunikaciju sa svojim centrima, dok su Bošnjaci prepušteni sami sebi. Na koga tačno adresirate tu odgovornost – na institucije u Sarajevu koje nedovoljno brinu o dijaspori ili na politički sistem u Podgorici?

- Da, rekla sam to i stojim iza tih riječi. Dovoljno je pogledati primjere u našem neposrednom okruženju. Recimo, hrvatska zajednica u Crnoj Gori, koja je brojčano znatno manja od bošnjačke, ima vrlo vidljivu i kontinuiranu komunikaciju sa Zagrebom. Ta veza se ogleda ne samo kroz političku podršku, već i kroz jedan zaštitnički odnos države Hrvatske prema Hrvatima koji žive van svoje matice.

Sličan odnos možemo vidjeti i kada je riječ o albanskoj zajednici u Crnoj Gori, gdje postoji intenzivna saradnja s institucijama u Tirani i Prištini, kako na političkom, tako i na kulturnom i razvojnom planu.

Nažalost, kada je riječ o odnosu institucija Bosne i Hercegovine prema Bošnjacima u Crnoj Gori, takva vrsta institucionalne pažnje gotovo da ne postoji.  Nije bilo inicijativa, nije bilo projekata niti konkretne institucionalne komunikacije koja bi unaprijedila te odnose.

To je šteta, tim prije što su Bošnjaci u Crnoj Gori vjerovatno najorganiziranija manjinska zajednica u državi i postoje svi uvjeti da se odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i bošnjačke zajednice u Crnoj Gori razvijaju na mnogo sadržajniji način – prije svega kroz obrazovne, kulturne i razvojne projekte.

Zato moj stav nije kritika radi kritike, nego poziv da se ti odnosi unaprijede jer za to postoji i potreba i potencijal.

Vaši stavovi naišli su na oštre kritike Adnana Strikovića i Amine Cikotić, koji tvrde da je njihova jedina matica Crna Gora. Kako komentirate optužbe da Bošnjačka stranka ovakvim narativom pokušava "monopolizirati" bošnjački identitet i nametnuti ga onima koji se osjećaju isključivo vezanim za crnogorski državni okvir?

- Obično ne odgovaram na ovakve napade. Njihova praksa je vrlo jasna i vidljiva – aktiviraju se samo kada je potrebno diskreditirati Bošnjačku stranku. To je, nažalost, uloga pojedinaca. Moraju svi da shvate da postoje Bošnjaci koji se ne stide da kažu ko su i koji ne kriju svoj identitet kako bi se svidjeli drugima.

U demokratskom društvu svako ima pravo na svoj lični osjećaj identiteta i pripadnosti i ja to u potpunosti poštujem. Ako neko smatra da je njegova jedina matica Crna Gora, to je njegov lični stav i niko nema pravo da mu ga osporava.

Međutim, jednako tako smatram da nije korektno pokušavati diskvalificirati ili problematizirati stav koji dijeli veliki broj Bošnjaka. Govoriti o kulturnoj i nacionalnoj matici nije nikakav politički projekt niti pokušaj nametanja identiteta bilo kome.

Kenana Strujić-Harbić

Crnoj Gori je mjesto među kosponzorima rezolucije UN o genocidu u Srebrenici

Bošnjačka stranka nikada nije niti će pokušavati monopolizirati bošnjački identitet. Identitet nije vlasništvo nijedne političke partije, već stvar historije, kulture i ličnog osjećaja pripadnosti svakog pojedinca.

Ono što mi radimo jeste da kroz političko djelovanje štitimo prava Bošnjaka u Crnoj Gori, unapređujemo njihov društveni i politički položaj i istovremeno doprinosimo stabilnoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. To je politika koju vodimo od osnivanja i koja je potpuno transparentna.

Vaš kolega Jasmin Ćorović je izjavio da "nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima". Kako usklađujete tezu o Bošnjacima kao autohtonom narodu koji je vijekovima gradio Crnu Goru s narativom o Bosni i Hercegovini kao matičnoj državi?

- Bošnjaci su autohton narod Crne Gore, što je neosporno i historijski dokumentirano. Mi nismo došli ovdje u modernom smislu – Bošnjaci žive na ovim prostorima stoljećima i kroz cijelu historiju aktivno su doprinosili izgradnji i razvoju Crne Gore. Većina prostora na kojima danas žive Bošnjaci ušla je u sastav moderne Crne Gore 1878. i 1912. godine, što jasno pokazuje da nema ničeg spornog ni u historijskom ni u političkom smislu.

Istovremeno, Crna Gora je, već tada, prepoznavala važnost odnosa sa svojim pripadnicima islamske vjere. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni da se u mirnodopskim uslovima dogodio zločin koji po svim karakteristikama ima elemente genocida. Tu mislim na Šahoviće.

S druge strane, Bosna i Hercegovina kao kulturna i nacionalna matica predstavlja prostor u kojem je oblikovan naš jezik, kultura, tradicija i intelektualni identitet. Ovaj kulturni okvir ne umanjuje našu lojalnost Crnoj Gori. Naprotiv, on daje Bošnjacima dodatnu dimenziju identiteta koja obogaćuje društvo u kojem živimo.

Drugim riječima, Bošnjaci u Crnoj Gori su potpuno integrirani i lojalni ovoj državi, ali istovremeno imaju historijsku i kulturnu povezanost s Bosnom i Hercegovinom. To nisu kontradikcije, nego prirodna slojevitost identiteta, koja je svojstvena mnogim evropskim narodima. Šta ćemo, naprimjer, s vjerskim identitetom svih Bošnjaka u Crnoj Gori koji je matično vezan za Meku. Hoće li nas neko optužiti da je i to jeres?

Često ističete da su Bošnjaci dali ključan doprinos nezavisnosti Crne Gore. Da li se bojite da bi insistiranje na Bosni i Hercegovini kao matici moglo biti zloupotrijebljeno od političkih protivnika za preispitivanje te privrženosti crnogorskoj državi?

- Ne bojim se toga jer činjenice govore same za sebe. Bošnjaci su, kao što smo rekli više puta, kroz historiju kontinuirano doprinosili Crnoj Gori – više od 90 posto nas glasalo je za obnovu nezavisnosti na referendumu 2006. godine, podržali smo članstvo države u NATO-u, a danas smo među najdosljednijim zagovornicima evropskih integracija. Bošnjaci zaista nemaju obavezu da drugima dokazuju svoju ljubav prema Crnoj Gori.

Problematika tkz. "privrženosti Bošnjaka Crnogorskoj državi" je kreirano političko pitanje! Odnosno, nastalo je iz potrebe da se dopre do bošnjačkih glasova ovom vrstom jeftinog populizma. Svima u Crnoj Gori je jasno da stabilne političke vlasti ne mogu postojati bez Bošnjaka jer naš doprinos i podrška oblikuju ravnotežu političkih snaga. Zato je ova polemika više dio borbe za političke poene nego ozbiljna rasprava o identitetu ili lojalnosti.

Predsjednica Kluba Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore

Kenana Strujić-Harbić: Vlada Krivokapića u institucijama sistema provela je klasično etničko čišćenje Bošnjaka

Možemo očekivati da će, kako se izborna 2027. godina bude približavala, biti sve više konstruiranih afera i pokušaja da se Bošnjaci diskreditiraju. Upravo zato je važno da Bošnjaci kao nacija budu zreli i sposobni da prozru ove pokušaje manipulacije te odluče šta je najbolje za interese svoje zajednice i za očuvanje građanske Crne Gore u cjelini.

Na kraju, stav o Bosni i Hercegovini kao kulturnoj i nacionalnoj matici nikada nije i nikada neće umanjivati našu lojalnost Crnoj Gori, niti naš doprinos njenom razvoju i stabilnosti.

Naveli ste da je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju "bez granica i konflikata". Smatrate li da će ulaskom Crne Gore i Bosne i Hercegovine u EU pitanje "matične države" postati irelevantno, ili će ono tada dobiti novi kulturni značaj?

- Očigledno je da će Crna Gora do 2027. godine postati prva sljedeća članica Evropske unije, a Bošnjaci su dali ogroman doprinos i daju ga i danas, kako u sastavu ove vlade, tako i u prethodnim vladama. To je, zapravo, bio i jedan od glavnih ciljeva od osnivanja Bošnjačke stranke – ulazak u EU!

Kada Crna Gora postane članica EU, tamo ćemo čekati i Bosnu i Hercegovinu, spremni da joj kao partner-država pomognemo u svakom smislu – institucionalno i politički.

EU je jedini način da Bošnjaci u regionu razvijaju veze bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija. To znači da pitanje matice i kulturne povezanosti dobija novu dimenziju. Unutar EU moći ćemo da razvijamo modele saradnje u kulturi, obrazovanju, ekonomiji, institucijama, koji omogućavaju da Bošnjaci u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini istovremeno budu lojalni svojim državama, ali i da njeguju zajednički identitet i tradiciju.

Drugim riječima, evropski okvir pretvara kulturnu i nacionalnu matku u instrument saradnje i jačanja identiteta, a ne u izvor konflikta, i to je jedina održiva budućnost i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru.