Smještena u samom srcu starog Sarajeva, u tihom dijalogu s Kuršumli medresom i pod budnim okom Sahat-kule, Gazi Husrev-begova biblioteka već gotovo pet stoljeća čuva ono najdragocjenije što jedan narod ima, a to je pisana riječ i pamćenje.

Njena arhitektura skladno se uklapa u historijski ambijent Baščaršije, dok unutrašnjost, ispunjena mirisom starih knjiga i tišinom znanja, svjedoči o neprekinutom kontinuitetu učenja, istraživanja i duhovnosti.

Ovo je prva biblioteka u Bosni i Hercegovini za koju pouzdano znamo godinu osnivanja, 1537, zajedno sa Gazi Husrev-begovom medresom. 

Još tada je njen utemeljitelj, veliki Gazi Husrev-beg, u vakufnami jasno izrazio viziju - knjiga kao trajna vrijednost, znanje kao javno dobro, a čitanje i prepisivanje kao temelj naučnog i duhovnog napretka: "Što preteče od troškova za gradnju medrese, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom", stoji u vakufnami. 

Kroz stoljeća, Biblioteka je dijelila sudbinu svog grada i svoje domovine, selila se, rasla, bila ugrožena, ali nikada prekinuta u svojoj misiji. Čak i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, njeni fondovi su sačuvani kao živi dokaz otpornosti kulture naspram razaranja.

Danas se Gazi Husrev-begova biblioteka nalazi u u ulici Gazi Husrev-begova, gdje je izgrađen novi reprezentativan objekat isključivo za tu namjenu. Svečana ceremonija otvaranja nove zgrade, koja je izgrađena i opremljena uz pomoć finansijske podrške države Katar, upriličena je 15. januara 2014. godine. Biblioteka se na kraju ponovo vratila u svoj prvobitni dom, na mjesto svog osnivanja i početka, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

U savremenom i reprezentativnom zdanju, Biblioteka je danas aktivan prostor susreta istraživača, studenata i zaljubljenika u knjigu. Upisana u UNESCO-ov registar "Pamćenje svijeta", postala je dio svjetske kulturne baštine.

Povodom 489. godišnjice rada i postojanja Biblioteke, kroz priče i primjere istraživača i korisnika, ilustrirat ćemo kako Biblioteka aktivno pokreće naučni rad i služi kao nepresušan izvor njihove inspiracije.

Time se potvrđuje uloga Biblioteke kao nezaobilaznog središta za sve koji tragaju za znanjem ukorijenjenim u prošlosti, ali usmjerenim ka budućnosti.

- S uslugama Gazi Husrev-begove biblioteke prvi put sam se susreo u studentskim danima, sada davne 2004. godine, kada se ova - jedna od najznačanijih kulturno-obrazovnih institucija u našoj zemlji nije nalazila na postojećoj lokaciji, kada nije bila savremeno i moderno opremljena kao danas i bez postojanja COBISS pretraživača. Uprkos svemu tome, iako je to dosta subjektivan doživljaj, ona budi posebna osjećanja i sjetu na mladalačke dane kada se tragalo za znanjem.

Riznica tog znanja zasigurno je bila i jeste Gazi Husrev-begova biblioteka, neprocjenjiv dragulj i čuvar ogromne arhivske građe u kojoj se nalaze izvori različitih provenijencija, vrijedni rukopisi, prijepisi, knjige i mnoga druga značajna djela. Budući da sam bio na studijskoj grupi Historija i Turski jezik i književnost, određena izdanja i historijska vrela mogao sam pronaći isključivo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, što je jasan pokazatelj značaja i uloge Gazi Husrev-begove biblioteke kao jedne od najbogatijih naučnih baza za mnoga i različita naučna polja i discipline, ne samo u Bosni i Heregovini, već i šire.

Moderna zgrada i savremeno opremljena Gazi Husrev-begova biblioteka, sa svojim čitaonicama i prostorijama za istraživače, uspješno nastavlja svoju primarnu misiju, ali je uvijek otvorena i za sve članove i posjetitelje. Ovom prilikom iskazujem iskrenu zahvalnost uposlenicima koji su uvijek, kao i danas svoj posao obavljali profesionalno i bili nesebično na usluzi svojim korisnicima. U to sam se lično uvjerio tokom obrazovanja, posebno sada kao doktorant - kojem je Gazi Husrev-begova biblioteka izuzetno važna naučna baza za istraživanja iz domena odabrane oblasti - ističe doktorant Amir Džinić.

Dr. Emir Demir, direktor Fondacije za naučnoistraživački rad Spektrum Sarajevo u svom naučnoistraživačkom radu intenzivno koristi fondove Gazi Husrev-begove biblioteke kao jedne od ključnih institucija za osmanske studije u Bosni i Hercegovini.

- Dio arhivske građe iz ove Biblioteke bio je presudan za rekonstrukciju statusa Klek-Neuma kao osmanskog pristaništa i graničnog prostora, pri čemu su posebno važni bili dokumenti koji su omogućili naučno utvrđivanje tačne lokacije Neumske džamije.

Za istraživanja o postavljenjima u džamijama na području Tešnja XVII–XIX stoljeća koristio sam i dio građe iz fondova ove Biblioteke, koja obuhvata imenovanja imama, hatiba, mujezina i mutevelija te akte o održavanju džamija, što omogućava praćenje institucionalnog i personalnog kontinuiteta kroz gotovo tri stoljeća. Kroz dijelove Salnama Bosanskog vilajeta iz XIX stoljeća koji se odnose na Foču detaljno sam pratio administrativno-sudsku organizaciju kadiluka, hijerarhiju lokalne uprave te osobe koje su obnašale funkcije kajmakama, kadija, muftija i drugih službenika. Tapu-zabit defteri korišteni su kao važan dopunski izvor za pitanja zemljišnih odnosa, vlasništva i fiskalne organizacije na širem prostoru srednje Bosne.

Posebnu vrijednost predstavljaju i porezni defteri za Zgošću, koji donose poimenične popise, strukturu poreskih obaveza i pokazatelje ekonomske snage lokalnog stanovništva, dok su sidžili sarajevskih kadija korišteni za rekonstrukciju svakodnevnog pravnog, društvenog i ekonomskog života, uključujući i brojne zapise vezane za Kakanj i njegovu okolicu.

Rad u Biblioteci odvijao se kroz dugotrajna i sistematska istraživanja originalnih osmanskih rukopisa, uz stalnu paleografsku provjeru i upoređivanje paralelnih izvora, čime je osigurana visoka pouzdanost i naučna utemeljenost mojih rezultata - naveo je on.

Dr. Medina Mehmedović-Mulalić, voditeljica Odjela za saradnju s državnim institucijama i nevladinim organizacijama u Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naglašava da je Gazi Husrev-begova biblioteka mjesto koje čuva naše pamćenje i pruža izuzetan ambijent za istraživače.

- Fondovi periodike i monografskih publikacija bili su temelj mog magistarskog i doktorskog rada. U njima sam uvijek pronalazila potrebnu građu za svoje istraživanje. Tokom izrade doktorskog rada, posebnu zahvalnost dugujem kolegama zaduženim za dostavu knjiga, koji su uvijek bili susretljivi i spremni pomoći, čak i izvan uobičajenog rasporeda.

Iako je ambijent Biblioteke moderan i uređen po svjetskim standardima, najveće bogatstvo Gazi Husrev-begove biblioteke su njeni uposlenici - srdačni, profesionalni i uvijek na raspolaganju istraživačima. Zbog svega navedenog, toplo preporučujem Gazi Husrev-begovu biblioteku svim budućim istraživačima - poručila je ona. 

Mehmed Hodžić, MA,viši stručni saradnik za modernu historiju, Univerzitet u Sarajevu - Institut za historiju, ističe da je za njega kao istraživača historičara, ambijent Gazi Husrev-begove biblioteke odredište na kojem veoma rado boravi i kome se prilikom svojih istraživanja uvijek s oduševljenjem vraća.

- Tome je, u značajnoj mjeri, doprinijelo ljubazno i profesionalno osoblje Biblioteke, koje se uvijek trudi da korisnicima olakša njihov boravak u ovoj instituciji i samo istraživanje. Fondovi i zbirke koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci od neprocjenjive su važnosti za izučavanje historije Bosne i Hercegovine.

Stoga u svom radu, s obzirom na to da, između ostalog, proučavam historiju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, redovno konsultiram ovu arhivsku i bibliotečku građu i uz pomoć nje analiziram važne historijske procese i dešavanja. Tome svjedoči i činjenica kako sam u jednom od svojih posljednjih radova, baveći se prošlošću džamije i džemata Živaljevići kod Rogatice, koristio čak trinaest fondova i zbirki Arhiva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pohranjenih u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke.

Također, i prilikom pisanja knjige o prvom vakufsko-mearifskom direktoru Šerif-efendiji Arnautoviću ova građa predstavljala je jedan od važnijih izvora na osnovu kojih je ovo djelo nastalo - izjavio je Hodžić.

Semir Čeković, dizajner, korisnik je Biblioteke više od tri godne. 

- Biblioteka mi je bila važna inspiracija i izvor podrške u mom profesionalnom razvoju kao grafičkog dizajnera i umjetnika. Pod njenim krovom osmislio sam i dizajnirao radove vezane za našu baštinu, na koje sam posebno ponosan. To uključuje dizajn mihraba, mimbera i ćursa za centralnu džamiju u Sanskom Mostu, kao i dizajn ćilima za džamiju u Lužanima, čime sam spojio savremeni izraz s poštovanjem islamske umjetnosti.

Također, ovdje su nastali i projekti za Bosnian Kingdom, kojima afirmišem bosanski identitet. Veliki dio mojih radova, među kojima su brojne digitalne kaligrafsko-islamske levhe, nastao je upravo u mirnom i poticajnom okruženju vaše čitaonice, koju gotovo svakodnevno posjećujem.

Posebno ističem da sam ovdje upoznao izuzetno mnogo kvalitetnih i vrijednih ljudi, izvanrednih po znanju i visokom ahlaku - zaključio je Čeković.

Gazi Husrev-begova biblioteka danas ima otprilike dvije stotine hiljada bibliotečkih jedinica, među kojima je više 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, između devet i deset hiljada pojedinačnih dokumenata na osmanskom jeziku, priližno 23.000 štampanih knjiga na orijentalnim i otprilike 60.000 na na evropskim jezicima, kao i bogat fond periodike od kraja 19. stoljeća do najnovijih časopisa koji se objavljuju kod nas i u svijetu. Biblioteka posjeduje i vrijednu muzejsku zbirku, fototeku i zbirku poštanskih maraka.

Kako smo ukazali, grandiozna, savremena građevina koja u svojim zidinama čuva, njeguje i brine o našoj historiji, kulturi i tradiciji, čuva knjige i dokumente koji su značajni za našu domovinu i nas, za sve ljubitelje knjige i istraživače je nezaobilazno mjesto.