U Njemačkoj je 2026. izborna godina, a "premijera" je bila proteklog vikenda na pokrajinskim izborima u Baden-Württembergu. Baden-Württemberg, s nešto više od jedanaest miliona stanovnika, je jedna od ekonomski najjačih njemačkih saveznih pokrajina.
Posebno je jaka automobilska industrija koja u pokrajini ima brojne pogone i sjedište je dva automobilska giganta: Mercedesa i Porschea.
Desilo se svojevrsno iznenađenje, Zeleni (30,2 posto glasova) su na prvom mjestu, istina s malom prednošću u odnosu na Kršćansko-demokratsku uniju (CDU - 29,7).
Krajnje desničarska stranka Alernativa za Njemačku (AfD) dobila je 18,8 posto glasova i to je zabrinjavajuće, pogotovo što je ovo pokazatelj da jačaju i na zapadu najjače države Evropske unije. Na prošlim izborima AfD je imao 9,7 posto glasova, a sada skoro duplo više.
Upravo AfD predsjednik SAD-a Donald Trump vidi kao svoje političke istomišljenike, a desničari su “mili” i čelniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Zanimljivo društvo, nema šta.
Ipak, veliko je pitanje hoće li AfD ući u pokrajinsku vladu. Ako je suditi po izjavama predsjednika CDU-a i kancelara Friedricha Merza, to se neće desiti.
- Ovo je bio gorak rezultat. Međutim, neću, čak i ako me pojedini mediji na to pozivaju, tražiti drugačiju većinu u Bundestagu. Neću to učiniti - poručio je Merz i time daojasno do znanja da ostaje u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom (SPD).
A socijaldemokrate bi najradije zaboravile rezultate izbora, jer su osvojili svega 5,5 posto glasova i tako jedva prešli izborni prag. A nekada su znali imati podršku veću čak i od 30 posto.
Još lošiji rezultat je zabilježila Slobodna demokratska partija (FDP) koja će prvi put od osnivanja biti bez zastupnika u pokrajinskom parlamentu. Istu sudbinu je doživjela i Ljevica.
Ovi izbori pamtit će se i po novitetu. Pravo glasa imali su mladi već od 16. godine, dakle ne tek od navršenog punoljetstva. Vjerovatno je to utjecalo i do velike izlaznosti, otprilike 70 posto.

