Očekuje se da će rast svjetskog BDP-a iznositi oko 3,3 %, što znači da se ekonomija i dalje širi, ali sporije nego u prethodnim godinama.

Ulaganja u tehnologije, posebno umjetnu inteligenciju i automatizaciju, pružaju podršku rastu i produktivnosti, ali istovremeno geopolitička nesigurnost, trgovinske napetosti i rast javnog i privatnog duga stvaraju značajne izazove za stabilnost.

U Sjedinjenim Američkim Državama ekonomski rast u četvrtom kvartalu 2025. iznosio je samo 1,4 %, dok je ukupni godišnji rast bio oko 2,2 %, što pokazuje usporavanje aktivnosti.

Dio tog usporavanja pripisuje se dugom zatvaranju federalnih institucija, koje je smanjilo državnu potrošnju i investicije.

Stručnjaci ističu da visoki javni dug, rast cijena potrošačkih proizvoda i slabije zapošljavanje predstavljaju strukturne rizike koji mogu otežati stabilnost u 2026. godini.

Osim SAD-a, i druge velike ekonomije, poput Njemačke, bilježe stagnaciju industrijske proizvodnje i spor rast, što može imati lančani efekt na Evropu i šire.

Trgovinske barijere i nesigurnost u međunarodnoj trgovini dodatno ograničavaju protok roba i kapitala, dok visok nivo globalnog duga smanjuje fleksibilnost država u upravljanju krizama. 

U Evropi, posebno u Njemačkoj, stagnacija industrijske proizvodnje i spor rast upozoravaju na mogućnost usporavanja cijele evropske ekonomije.

Stručnjaci također ističu da trgovinske barijere i nesigurnost u međunarodnoj trgovini mogu dodatno ograničiti protok roba i kapitala, dok visok nivo globalnog duga smanjuje sposobnost država da reagiraju na šokove.

Prema nekim predviđanjima 2026. mogla bi biti godina sporog i neujednačenog rasta, u kojoj otpornost ekonomije ovisi o strateškim odlukama država, kompanija i investitora.

Tehnološki napredak i stabilna potrošnja pružaju podršku rastu, ali visoki dug, trgovinske napetosti i geopolitički rizici stalno prijete destabilizacijom.