Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca kazao je kako nakon što je Vijeće ministara usvojilo Reformsku agendu EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta.
- Plan rasta predstavlja jedinstvenu ponudu koja pruža mogućnosti za transformaciju zemlje, za izgradnju puteva, povoljnije energente te bolji i brži internet – naglasio je Soreca.
Šta to ustvari znači dinamiku infrastrukturnih projekata u BiH, može li doći do zastoja, (ne)očekivanih problema?
- Evropska unija ovim želi imati adekvatniju kontrolu utrošenog novca. Koristi mehanizam "mrkve i štapa", od finansijskih penala od 10 posto do određenih uvjetovanja – kaže za Stav federalni zastupnik Admir Čavalić (Stranka za BiH) i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH.
Moguće je da će neki infrastrukturni biti zapostavljeni, ističe Čavalić.
- Kreditor, oni koji na bilo koji način osiguravaju sredstva, žele da kanališu novac. Ključ je u aktuelnoj vlasti da provede sve što je predviđeno Planom rasta – naglasio je Čavalić.
Bosna i Hercegovina je zahvaljujući nefunkcionisanju aktuelne koalicije na državnom nivou izgubila mnogo vremena i propustila nekoliko dobrih prilika za iskorak.
Usvajanjem Reformske agende posao ne završava, naprotiv, tek počinje. Dokument je poslan Evropskoj komisiji koja će dati svoje mišljenje u smislu zadatih rokova i nosioca aktivnosti.
Tek nakon slijedi potpisivanje ugovora, instrumenta o zajmu i grant sredstvima. Za očekivati da prva avans tranša bude relativno brzo uplaćena, a sve ostalo će biti u zavisnosti od projekata.

