Prvog četvrtka u februaru svake godine se u Washingtonu održava Nacionalni molitveni doručak. Na ovom skupu obično je prisutno oko 3.500 zvanica iz cijelog svijeta - državnika, diplomata, članova parlamenata i vlada, kao i vjerskih čelnika. Nacionalni molitveni doručak jedinstvena je prilika za sklapanje poznanstava koja mogu dovesti i do većeg razumijevanja u svijetu.

To je manifestacija koja traje nekoliko dana, sastoji se iz mnoštva sastanaka, ručkova i večera, ali je centralni događaj doručak.

Iako je formalno zamišljen kao vjerski događaj usmjeren na molitvu, ličnu refleksiju i promicanje etičkih vrijednosti, Nacionalni molitveni doručak (National Prayer Breakfast) je unazad gotovo osam desetljeća postao mjesto susreta i lobiranja. Njegova uloga i značenje razlikuju se ovisno o nacionalnom kontekstu, no najpoznatiji i najutjecajniji oblik razvijen je u Sjedinjenim Američkim Državama.

Trojkine obmane

Koga lažu Trojka i Bećirović: "Politički leš" i "ruska podmornica" u Tel Avivu i Washingtonu

Korijeni molitvenog doručka sežu u prvu polovinu 20. stoljeća, kada su se u SAD-u pojavile inicijative za povezivanje političkih lidera kroz zajedničku molitvu i biblijsku refleksiju. Ključnu ulogu u institucionalizaciji tog događaja imala je neformalna kršćanska mreža The Fellowship, poznata i kao The Family, a prvi put održan je 1953. godine u Washingtonu, uz učešće predsjednika Dwighta D. Eisenhowera, čime je dobio simboličku i političku težinu na najvišem državnom nivou, objavio je Tportal.

Događaj koji se održava svakog prvog četvrtka u februaru osnovao je američki metodistički propovjednik norveškog porijekla Abraham Vereide, a koji je 1905. godine stigao u SAD-a koristeći kartu za brod koju njegov susjed nije mogao iskoristiti. Već 25 godina kasnije ovaj dotadašnji šumski radnik i putujući propovjednik počeo je u Seattleu organizirati molitvene grupe s poslovnim i građanskim vođama.

Nakon preseljenja u Washington D.C., Vereide je pokrenuo Nacionalni molitveni doručak te se on tradicionalno održava u Međunarodnoj plesnoj dvorani hotela Hilton. Svake godine okuplja oko 3.500 ljudi, uključujući međunarodne goste iz više od 100 zemalja, a od 2023. godine domaćini su mu bili članovi Kongresa Sjedinjenih Država te ga je u njihovo ime organizirala već spomenuta kršćanska organizacija Fellowship Foundation.

No od 2023. vodi ga Fondacija Nacionalni molitveni doručak zbog kontroverzi i pitanja vezanih uz transparentnost tog susreta elita.

Svake godine nekoliko gostujućih govornika posjećuje razne događaje povezane s Nacionalnim molitvenim doručkom. Međutim onaj glavni, doručak u četvrtak ujutro, obično ima dva posebna govornika: predsjednika SAD-a i gosta čiji se identitet čuva u tajnosti do tog jutra.

Prije 18 godina prisustvovalo mu je osam šefova država, s članovima Evropskog parlamenta, diplomatama Ujedinjenih nacija, političarima sa svih kontinenata, vjerskim vođama, poslovnim liderima, ali i studentima i misionarima.

Uprkos čestoj percepciji da je riječ o službenom državnom događaju, molitveni doručak u SAD-u formalno ne organizira vlada, već privatni akteri u saradnji s članovima američkog Kongresa. Ideološka osnova temelji mu se na kršćanskim vrijednostima, pri čemu se naglasak stavlja na ličnu vjeru, odgovornost i pomirenje. Organizatori često ističu njegov nestranački karakter, iako su kritičari ukazivali na implicitnu ideološku orijentaciju i nedovoljnu transparentnost organizacijske mreže.

Molitveni doručak ima značajnu političku funkciju, iako se ona rijetko očituje kroz formalne političke odluke. On služi kao prostor za neformalni dijalog između političkih aktera različitih ideoloških usmjerenja, kao i za susrete domaćih i stranih zvaničnika. Učestvovanje predsjednika, kongresmena i diplomatskih predstavnika pridonosi njegovoj legitimizaciji, a istovremeno otvara pitanja o odnosu između religije i sekularne države, posebno u kontekstu američkog ustavnog načela odvojenosti crkve i države.

Članovi Predsjedništva BiH na Molitvenom doručku 2023. 

Prije tri godine molitvenom doručku iz Bosne i Hercegovine prisustvovala su sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić, tadašnja gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić i pomoćnik ministra za energetiku bh. entiteta Republika Srpska Milan Baštinac.

Bilo je to prvi put da svi članovi Predsjedništva BiH zajedno prisustvuju molitvenom doručku.

Washington su na molitveni doručak prethodnih godina pohodili brojni bh. zvaničnici, među kojima su Zlatko Lagumdžija, Bakir Izetbegović, Milorad Dodik, Jerko Lijanović, Fadil Novalić, Abdulah Skaka, Igor Crnadak, Marinko Čavara, Fahrudin Radončić, Sven Alkalaj, Rusmir Hrvić, Mujo Selimović... 

Ove godine, što se do sada u javnosti zna, osim predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, pozivnicu je dobio je i gradonačelnik Banje Luke Dršako Stanivuković, zastupnik PDP-a u NSRS-u Bojan Kresojević, šef zastupničkog kluba SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga i predsjednik Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH Vico Zeljković.