Jasno je da se politički pejzaž Velike Britanije neprestano mijenja pod teretom Brexit izazova i ekonomskih previranja. S tim u vezi, neobično su česte i promjene na užarenoj premijerskoj funkciji. Ipak, jedno ime već godinama tiho, ali postojano, figurira kao simbol "drugačije politike". Andy Burnham, gradonačelnik šireg područja Manchestera, čovjek kojeg su mediji s razlogom prozvali "Kraljem sjevera", u očima mnogih je najuvjerljiviji premijer kojeg Laburistička partija, a i Velika Britanija, trenutno "nema" u Downing Streetu 10.
No, ono što Burnhama izdvaja od tipičnih diplomaca s Oxforda koji dominiraju britanskom politikom nije samo njegov sjevernjački naglasak ili borba za prava radničke klase, već njegova moralna vertikala, značajnim dijelom kaljena na lekcijama naučenim u Bosni i Hercegovini.
Burnhamov uspon nije bio trenutan...
Nakon godina provedenih u političkom vrhu u svojstvu ministra zdravstva i unutrašnjih poslova, povukao je potez koji su mnogi smatrali političkim samoubistvom – napustio je centar moći u Londonu kako bi postao gradonačelnik Manchestera. Tamo je stvorio novi model upravljanja, zasnovan na empatiji i direktnom kontaktu s ljudima.
Upravo ta empatija dovela ga je do Bosne i Hercegovine u kojoj nije bio tek protokolarni vikend posjetilac. On je jedan od najglasnijih zagovornika sjećanja na genocid u Srebrenici u cijeloj Zapadnoj Evropi. Njegova veza s Bosnom i Hercegovinom, osim što je diplomatska, duboko je lična te politički formativna.
Lekcije iz Srebrenice
Burnham je više puta posjetio Memorijalni centar Potočari, a njegove poruke odatle nikada nisu bile samo prazne fraze. Za njega, Srebrenica je upozorenje za budućnost Velike Britanije i Evrope.
- Ono što se desilo u Srebrenici je podsjetnik šta se dogodi kada dopustimo da mržnja i podjele postanu normalizirane u politici - izjavio je Burnham nakon jednog od svojih putovanja.
On povlači direktnu paralelu između retorike podjela u modernom britanskom društvu i opasnih ideologija koje su dovele do agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Kao gradonačelnik Manchestera, grada koji je i sam preživio strašan teroristički napad 2017. godine, Burnham je koristio bosansko iskustvo preživljavanja i suživota kao model za izgradnju otpornosti zajednice. On razumije da mir nije samo odsustvo rata, već aktivna borba protiv nepravde.
U trenutku kada se britanska vanjska politika često čini dezorijentiranom, Burnham nudi viziju Velike Britanije koja je opet moralno angažirana na Balkanu. Njegovo razumijevanje kompleksnosti Bosne i Hercegovine, od ustavnih blokada do opasnosti od secesionizma, čini ga jednim od rijetkih britanskih lidera koji problemu ne pristupaju površno.
Ako bi Burnham ikada postao premijer, što mnogi vide kao prirodan slijed događaja ukoliko se vrati u Parlament, Bosna i Hercegovina bi u Downing Streetu imala čovjeka koji ne treba brifing o tome gdje se nalazi Sarajevo ili zašto je mir u Bosni ključan za stabilnost Evrope. On to već zna. On je to osjetio hodajući srebreničkim poljima i razgovarajući s majkama koje još uvijek traže kosti svojih sinova.
Čovjek od riječi u svijetu spinova
Kritičari mu zamjeraju populizam, ali Burnhamov "populizam" je onaj koji gradi škole, poboljšava javni prijevoz i bori se protiv beskućništva.
Njegova povezanost s Bosnom i Hercegovinom pokazuje i drugu stranu, političara koji je spreman suočiti se s najmračnijim dijelovima ljudske historije kako bi osigurao da se oni ne ponove u njegovom dvorištu.
Velika Britanija je očigledno umorna od lidera koji vide politiku kao igru moći. Burnham je vidi kao alat za pravdu. U tom smislu, njegova "bosanska veza" je kompas koji bi ga mogao odvesti do same titule premijera.
A za Bosnu i Hercegovinu, to bi značilo dolazak prijatelja na najmoćniju adresu u Londonu. Čovjeka koji zna da se historija ne ponavlja samo drugima, i koji je odlučan da Veliku Britaniju vodi putem razuma, solidarnosti i sjećanja.


