Ne postoji organizovan lobi iz Bosne i Hercegovine i nikad nije bila iz BiH neka lobistička grupa. Uživali smo na simpatijama prema BiH, ali ova nova američka administracija čisto poslovno razgovara i tu nema mjesta sentimentu, vidjeli ste prema Ukrajini, kazao je u martu Sven Alkalaj, ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama i tom prilikom je istakao kako Milorad Dodik radi dobar posao kada je u pitanju lobiranje u SAD-u.
I bio je Alkalaj u pravu. U međuvremenu Dodik je uspio izlobirati ukidanje američkih sankcija, i to ne samo njemu, nego i njegovim najbližim političkim saradnicima, firmama bliskim njegovom režimu...
I to je samo dio diplomatske ofanzive, koja je, barem kada je u pitanju Dodik i zvanični Beograd, ovih dana dobilo novu dimenziju održavanjem okruglog stola"30 godina poslije Dejtona – Mir, izazovi i perspektive” u Parizu gdje je 1995. i potpisan mirovni sporazum. Organizator skupa je Predstavništvo RS-a u Francuskoj.
Istovremeno, i Hrvatska je ubacila u brzinu više, pa je tako Max Primorac, viši naučni saradnik Heritage Foundationa kazao na Odboru Zastupničkog doma SAD-a za vanjske poslove, Pododbor za Evropu, kazao kako "samo treći entitet može spasiti Hrvate u BiH", uz jasnu dehumanizaciju Bošnjaka, nazivavši ih u svom izlaganju muslimanima.
Uporedo je i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman razgovarao i s predsjednikom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a Brianom Mastom, kome je naglasio "i važnost očuvanja ustavne jednakopravnosti i legitimne političke zastupljenosti Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH".
Tako entitet RS, putem svojih predstavništava u najvažnijim centrima svjetske moći, pa tako i u Izraelu, uz podršku Srbije uspješno lobiraju za interese koji mogu dovesti u pitanje opstojnost države Bosne i Hercegovine. Na sličan način djeluje i Hrvatska.
A šta za sve ovo vrijeme radi bh. diplomatija? Vratimo se na početak teksta. Alkalaj je u martu, kada je hvalio Dodika, a kritikovao bh. diplomatiju, najavljivao kako će se sastati sa državnim sekretarom SAD-a Marcom Rubiom. Koliko je poznato, do tog sastanka nije došlo.
U posljednjih deset dana pet objava o članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, "diplomatski učinak" je ambasadora BiH u Belgiji Erola Avdovića. "Logično", Bećirović je imenovao Avdovića za ovu funkciju, pa je red da se "zahvali", više puta.
Prije nešto više od godinu, Semir Halilović podnio je ostavku na mjesto ambasadora Bosne i Hercegovine u Kataru. Halilović, kojeg je imenovao Bećirović, tada je tvrdio da je nezakonito praćen i prisluškivan?!
Napisao je i da u bh. rezidenciji u Dohi ne postoje elementarni uvjeti života i rada, te da je njeno opremanje plaćao sam, uključujući školovanje djece i ljekarske usluge.
Član Predsjedništva Željko Komšić je u Sloveniju "poslao" novinara Darija Novalića, koji na svom Facebooku redovno dijeli tekstove lista čiji je bio dugogodišnji urednik, ali zato nema informacija o njegovom "diplomatskom" radu.
Naravno, nisu objave na društvenim mrežama mjerilo (ne)rada diplomata, ali je to direktan način da se građani BiH informišu šta rade ambasadori (plaćaju ih porezni obveznici) i na koji način predstavljaju državu u svijetu.
Bosna i Hercegovina nema diplomatsku akademiju, kao što je imaju brojne države. U svojoj knjizi, "Moj put u diplomatiju", karijerni diplomata Ibrahim Efendić iznosi sljedeću tezu:
- Naše ministarstvo je samouko ministarstvo.
I onda ne treba čuditi kada su u mandatu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića ukinute sankcije Dodiku, za kojeg je šef bh. diplomatije, kao i ostali čelnici Trojke, naivno tvrdili da je prošlost.
Profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Jahja Muhasilović u izjavi za Stav podvlači kako je bh. diplomatija neaktivna.
- Razlog što, u posljednjem slučaju Primorac, ili predstavnici RS-a, drže "govore" i lobiraju u SAD-u jeste zato što naša diplomatija nije aktivna. Umjesto da kreira narativ u interesu države BiH, Ministarstvo vanjskih poslova je neaktivno.
To koriste prohrvatski i prosrpski politčki akteri, maksimiliziraju uloge Srbije i Hrvatske i sve su to propusti bh. strane - kazao je Muhasilović.
Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa ranije je za Faktor veoma jasno secirao stanje u bh. diplomatiji.
- Diplomatija BiH nikada nije postojala u organiziranom obliku. Sada se svodi samo na rijetke pojedinačne inicijative koje su međusobno posve nepovezane - kazao je Hadžidedić.
