Međunarodni sudski postupak u kojem se Mijanmar optužuje za počinjenje genocida nad svojom većinski muslimanskom manjinom Rohingya "pogrešan je i neutemeljen", saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.

Međunarodno pravo 

U saopćenju koje su državni mediji objavili u srijedu, vojna vlada Mijanmara oštro je kritizirala proces za genocid koji je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu, u Holandiji, pokrenula Gambija.

- Navodi Gambije su pogrešni i neutemeljeni u činjenicama i pravu - navelo je Ministarstvo vanjskih poslova.

- Pristrasni izvještaji, zasnovani na nepouzdanim dokazima, ne mogu zamijeniti istinu - dodaje se u saopćenju.

Mijanmarski vojni vladari, koji su preuzeli vlast 2021. godine, sarađuju u postupku pred ICJ-em "u dobroj vjeri" kao znak poštovanja prema međunarodnom pravu, navodi se dalje u saopćenju.

Gambija je podnijela tužbu protiv Mijanmara pred ICJ-em, poznatim i kao Svjetski sud, 2019. godine, dvije godine nakon što je vojska te zemlje pokrenula ofanzivu koja je prisilila oko 750.000 pripadnika naroda Rohingya da napuste svoje domove, bježeći uglavnom u susjedni Bangladeš.

Preživjeli u ovoj vojnoj operaciji svjedočili su o masovnim ubistvima, silovanjima i vandalizmu. Danas oko 1,17 miliona pripadnika naroda Rohingya živi zbijeno u oronulim izbjegličkim kampovima u Cox’s Bazaru u Bangladešu.

Na dan otvaranja suđenja u ponedjeljak, gambijski ministar pravde Dawda Jallow rekao je sudu da su Rohingya u Mijanmaru "bili meta uništenja". Advokati Mijanmara, koji je pod vojnom upravom, započet će svoje izlaganje pred sudom u petak.

Obuhvaćena "genocidna djela"

Ovo suđenje je prvi slučaj genocida koji je ICJ u potpunosti razmatrao u više od jedne decenije, a njegov ishod će imati posljedice i izvan Mijanmara, vjerovatno utječući na tužbu Južne Afrike protiv Izraela zbog njegovih genocidnih akcija u Gazi. Saslušanja će trajati tri sedmice.

Šef Ujedinjenih nacija za ljudska prava u vrijeme represije u Mijanmaru nazvao je to "školskim primjerom etničkog čišćenja", a misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna ofanziva iz 2017. uključivala "genocidna djela". Međutim, vlasti u Mijanmaru odbacile su izvještaj, tvrdeći da je vojna ofanziva bila legitimna protivteroristička kampanja kao odgovor na napade oružanih grupa naroda Rohingya.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Mijanmara od srijede nije korištena riječ "Rohingya", već se umjesto toga govorilo o "osobama iz države Rakhine".

Politički pritisak

Rohingya nisu priznati kao zvanična manjina u Mijanmaru, koji im uskraćuje državljanstvo uprkos tome što mnogi imaju korijene u toj zemlji koji sežu stoljećima unazad.

Konačna odluka u slučaju genocida nad narodom Rohingya mogla bi potrajati mjesecima ili čak godinama, a iako ICJ nema načina da prisilno provede svoje odluke, presuda u korist Gambije vjerovatno bi izvršila veći politički pritisak na Mijanmar.

Ova država jugoistočne Azije trenutno provodi izbore po fazama, koje su UN, neke zapadne zemlje i grupe za ljudska prava kritizirali kao proces koji nije ni slobodan ni pošten.