Četvrt stoljeća nakon što je film "Ničija zemlja" osvojio Oskara i postao jedno od najznačajnijih ostvarenja evropske i svjetske kinematografije, njegov autor Danis Tanović publici je ponudio novo putovanje kroz vrijeme – ovoga puta kroz fotografije nastale iza filmske kamere. Konkretnije, autorica izložbe je njegova kćerka Livina Hannah Tanović.
Izložba "25 years of No Man’s Land" otvorena je u okviru petog Sarajevo Photography Festivala, i donosi do sada neviđeni fotografski materijal nastao tokom snimanja filma koji je 2002. godine Bosni i Hercegovini donio prvog i do danas jedinog Oskara.

- Drago mi je da će kroz ovu izložbu posjetioci vidjeti drugu stranu mog oca - majstora koji jako voli svoj posao, ali razumije i da su smijeh i plesanje važan dio u procesu kreiranja - o izložbi je zapisala Livina Hannah Tanović.
Dok je "Ničija zemlja" ostala upamćena po snažnoj antiratnoj poruci, britkoj kritici apsurda sukoba i upečatljivim filmskim scenama, izložba otkriva drugu stranu priče – trenutke koji su prethodili kadrovima koje je vidio cijeli svijet. Fotografije bilježe atmosferu sa seta, lica glumaca između snimanja, improvizacije, koncentraciju filmske ekipe i svakodnevicu stvaranja djela koje će ubrzo postati dio filmske historije.
Njihova vrijednost danas daleko nadilazi dokumentarnu funkciju. One predstavljaju autentično svjedočanstvo jednog vremena, podsjećajući na period kada je Bosna i Hercegovina tek gradila svoje mjesto na svjetskoj kulturnoj sceni, a Tanovićev film postajao simbol umjetničkog otpora, humanosti i univerzalne priče razumljive publici širom svijeta.

- "25 godina Ničije zemlje" nastajalo je polako, pažljivo i s mnogo emocija. Gotovo šest mjeseci pretraživali smo privatne arhive, kutije, zaboravljene negative, kontaktne kopije fotografija, fotografije i uspomene, često s osjećajem da ne pripremamo samo izložbu, već ponovo otvaramo jedno zajedničko poglavlje kolektivnog sjećanja. Ovo je ujedno i posveta svima koji su pomogli da nastane "Ničija zemlja", kao i osjećaju da ovaj film, na neki način, pripada svima nama.
Pojedini materijali proveli su decenije netaknuti u privatnim arhivama, dok neke filmske role nikada ranije nisu bile razvijene. Tek sada, nakon 25 godina, ugledale su svjetlo dana. Velika nam je čast podijeliti s vama ovaj dragocjeni dio filmske i kulturne baštine na Sarajevo Photography Festivalu - zapisao je o izložbi Danis Tanović.
Izložba istovremeno otvara i pitanje kolektivnog sjećanja. Dvadeset pet godina poslije, fotografije ne govore samo o nastanku filma, već i o vremenu iz kojeg je film proistekao. Kroz fragmente sa seta oživljavaju emocije, društveni kontekst i atmosfera početka novog milenija, vraćajući posjetioce u trenutak kada je "Ničija zemlja" tek započinjala svoj put prema svjetskom uspjehu.

Za mnoge posjetioce upravo će ove fotografije predstavljati susret sa dijelom historije koji nikada ranije nije bio dostupan javnosti. One nisu tek arhivski materijal, nego dragocjeni vizuelni zapisi o nastanku filma koji je obilježio jednu epohu i ostao trajni podsjetnik na snagu umjetnosti da govori o najtežim temama.
Dvadeset pet godina kasnije, "Ničija zemlja" i dalje živi kroz svoje poruke, a zahvaljujući ovoj izložbi i kroz fotografije koje čuvaju trenutke nastale prije nego što je filmska priča osvojila svijet.

