Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na sjednici održanoj proteklog vikenda donio je Odluku o raspisivanju izbora za reisu-l-ulemu, u skladu s procedurom utvrđenoj Ustavom Islamske zajednice i Pravilnikom o izboru reisu-l-uleme.

Riječ je o procesu koji, po svojoj prirodi, nadilazi dnevno-političke i medijske interpretacije, jer se oslanja na jasno definiran institucionalni okvir, normativnu preciznost i višedecenijski kontinuitet organizacijskog razvoja. Raspisivanje izbora stoga se ne može promatrati izolirano, niti reducirati na puku formalnost. Ono je integralni dio institucionalnog poretka Islamske zajednice, koji počiva na principima autonomije, hijerarhijske odgovornosti i proceduralne legitimnosti.

Upravo ti elementi osiguravaju stabilnost i kredibilitet odluka koje se tiču najviših funkcija unutar Zajednice, uključujući i izbor njenog vrhovnog poglavara. U tom kontekstu, fenomen koji se ovih dana manifestira, posebno kroz društvene mreže, otvara ozbiljno pitanje razumijevanja, ili potpunog nerazumijevanja, prirode Islamske zajednice kao institucije.

Samoproglašeni "analitičari", proizvoljna "rangiranja" kandidata i otvorena "proglašavanja" budućeg reisu-l-uleme...

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nije fluidna zajednica bez unutrašnje strukture, niti je njen vrhovni poglavar figura koja proizlazi iz populističke validacije ili trenutne percepcije javnosti. Naprotiv, riječ je o strogo uređenom sistemu u kojem izborni proces podrazumijeva višestepene procedure, jasno definirana tijela, kompetencijske kriterije i unutarinstitucionalne mehanizme provjere i legitimiranja kandidata.

Ovdje se, zapravo, radi o širem društvenom problemu, eroziji povjerenja u institucije i paralelnom jačanju uvjerenja da se svaki proces može delegitimirati i redefinirati kroz digitalni diskurs.

Izbor reisu-l-uleme pripada organima Islamske zajednice, njenim pravilima i njenoj odgovornosti prema vlastitoj misiji. Sve izvan toga ostaje buka koja više govori o stanju javnog diskursa nego o samom procesu izbora.

Podsjetimo, aktuelni reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović na ovoj funkciji je od 2012. godine, kada je izabran za poglavara i vrhovnog muftiju Islamske zajednice. Ponovo je izabran za reisu-l-ulemu 2019. godine, te, prema Ustavu Islamske zajednice u BiH, nakon dva mandata ne može više biti predložen kao kandidat za ovu poziciju.

Prema Pravilniku o izboru reisu-l-uleme, za reisu-l-ulemu može biti kandidiran istaknuti alim koji posjeduje srednje i visoko islamsko obrazovanje, koji je obavljao dužnost u Islamskoj zajednici najmanje 15 godina i koji je svojim ponašanjem stekao opći ugled i povjerenje pripadnika i članova Islamske zajednice, te koji nije mlađi od 40 godina.

Nakon što je Sabor danas donio odluku o provedbi procedure izbora reisu-l-uleme, imenovao je i nadležne komisije.

Proceduru izbora reisu-l-uleme provodit će Komisija za izbor koju čine predsjednik i potpredsjednici Sabora, predsjednik Ustavne komisije Sabora i predsjednik Glavne izborne komisije, a evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu obavljat će saborska komisija od 18 članova koju čine po jedan najstariji sabornik iz svakog izbornog okruga.

Kandidati su obavezni Saboru predstaviti pisane programe, nakon čega će Sabor na sjednici glasanjem utvrditi listu od najmanje dva, a najviše tri kandidata za reisu-l-ulemu.

Listu kandidata za izbor reisu-l-uleme Sabor potom se dostavlja Izbornom tijelu za izbor reisul-uleme, koje čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Sabor će nakon toga zakazati sjednica Izbornog tijela, koje će izbor reisu-l-uleme izvršiti tajnim glasanjem između utvrđenih kandidata.

Za reisu-l-ulemu će biti izabran kandidat koji je dobio većinu glasova ukupnog broja članova Izbornog tijela.

Prema Pravilniku, nakon objavljivanja izbora reisu-l-uleme, pristupit će se biranju posebnog odbora za predaju Menšure, svečanog dokumenta kojim se potvrđuje da je određeno lice legalno imenovani, odnosno izabrani reisu-l-ulema i da je kao takav ovlašten da u smislu šerijatskog prava daje šerijatska ovlaštenja ostalim vjerskim službenicima.

Novoizabranom reisu-l-ulemu Menšuru predaje predsjednik Sabora najdalje u roku od 30 dana od dana izbora, na svečanosti kojoj prisustvuju svi članovi Izbornog tijela.