Situacija u Bosni i Hercegovini je u najozbiljnijoj krizi od završetka sukoba, a pogoršava je intervencija visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vasily Nebenzya.

Nebenzya je istakao da se "Schmidt, uz podršku Zapada, miješa u suverene poslove BiH, ograničavajući aktivnosti političara Republike Srpske, uključujući i legitimno izabrane lidere".
- Ovo izaziva eskalaciju, uključujući i incident od 23. aprila sa pokušajem uručenja sudskog poziva predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku - naveo je Nebenzya na Telegramu.
On je dodao da želja vanjskih aktera da promijene decentralizovani model predviđen Dejtonskim sporazumom izaziva otpor među tri konstitutivna naroda.
- Umjesto dijaloga – pritisak - ocijenio je Nebenzya.

Sud Bosne i Hercegovine je za Dodikom raspisao centralnu potjernicu zbog krivičnog djela - napad na ustavni poredak BiH. Dodik je do sada izbjegao hapšenje, iako 16 policijskih agencija u zemlji ima ovlasti da ga uhapsi.
Raspisivanju potjernica su prethodile secesionističke odluke i zakoni vlasti entiteta Republika Srpska, predvođene Dodikom i njegovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kojima se urušavaju državne pravosudne i policijske institucije države Bosne i Hercegovine.
Usvajanje neustavnih zakona kulminiralo je nakon što je Dodik prvostepeno krajem februara osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Christian Schmidt preuzeo je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u augustu 2021. godine. Schmidta od početka u BiH ne priznaju politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska i smatraju ga "nelegitimnim", jer su se njegovom imenovanju usprotivile Rusija i Kina.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir - Dejtonskim mirovnim sporazumom, iz 1995. godine.
Na raspolaganju ima "Bonska ovlaštenja" kojima mu je omogućeno donošenje amandmana na ustave entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, mijenjanje i donošenje zakona, smjenjivanje izabranih funkcionera i državnih službenika. Pored toga, ima mogućnost i da im zabrani učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 10. maja da je tokom protekla dva dana u Rusiji imao četiri susreta sa predsjednikom Vladimirom Putinom, te da će tražiti "neku vrstu sigurnosne podrške".
Dodik je rekao kako mu je Putin po rastanku rekao kako "ostaju u kontaktu po svim pitanjima zajedničkih dogovora", te da je "za sve ono što su pričali o zajedničkim aktivnostima, Putin rekao: "Mi ćemo to završiti".

- Ono što želimo da u narednom periodu ponudimo i zahtijevamo od Rusije jeste jedan spektar pitanja koja se mogu označiti da su neka vrsta sigurnosne podrške, da ne kažem garancije Rusije za našu političku i teritorijalnu poziciju, a to izvlačimo prije svega iz činjenice da je Rusija garant Dejtonskog sporazuma - izjavio je Dodik medijima iz Republike Srpske u Moskvi.
On je u intervjuu za Radio-televiziju RS-a (RTRS), agenciju Srna i Alternativnu televiziju (ATV) istakao da Rusija nesumnjivo stoji na poziciji tog sporazuma ali ne i drugi, poput Francuske, koja čini sve da ga degradira, objavio je RSE.