Za potrebe svog hibridnog rata protiv Evrope, Rusija je stvorila mrežu agenata, u kojoj su državne institucije usko povezane s kriminalnim podzemljem.
Prema zajedničkoj studiji nevladine organizacije GLOBSEC i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT), regrutuju se i ljudi sa kriminalnom prošlošću, koji govore ruski, kako bi izvodili sabotaže širom Evrope. Rezultati su predstavljeni u Briselu na sjednici Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za zaštitu demokratije (EUDS), piše DW.
Studija povezuje ovu taktiku s ratom protiv Ukrajine, ističući da "hibridne operacije nisu sporedni, već ključni stub ruske strategije". Istraživači porede ovu taktiku s metodama Islamske države (IS), koja je ranije regrutovala kriminalce u Evropi.
- Ovoga puta ne radi se o terorističkoj organizaciji, već o državnom akteru, koji vodi regrutaciju i operacije - navodi se u studiji.
Od januara 2022. do jula 2025. u Evropi je zabilježeno 110 pokušaja sabotaže i napada povezanih s Rusijom, najviše u Poljskoj i Francuskoj. Od toga je 89 bilo uspješno, a 21 spriječen. Autori studije vjeruju da je broj spriječenih napada vjerovatno veći, jer obavještajne službe ne objavljuju sve podatke.
Identifikovana je 131 osoba, koje se dovodi u vezu s incidentima, od kojih je najmanje 35 bilo ranije osuđivano i regrutovano u zatvorima ili preko kriminalnih organizacija. Kremlj najčešće regrutuje muškarce oko 30 godina, iz postsovjetskih zemalja, koji govore ruski i nalaze se u teškim životnim okolnostima. Regrutacija se često odvija online, preko Telegrama, ali i putem rodbine i prijatelja.
Glavni motiv za učešće u sabotažama je novac — od nekoliko eura za dijeljenje proruskih letaka, do velikih suma za napade na kritičnu infrastrukturu.
Za finansiranje ovih aktivnosti, Moskva koristi i ilegalne metode kako bi zaobišla sankcije Zapada.
- Ti kanali omogućavaju Kremlju da izbjegne ograničenja i dublje uključi kriminalne mreže u strategiju hibridnog ratovanja - navodi se u studiji.
Dominika Hajdu iz GLOBSEC-a objašnjava da rsuko korištenje kriminalaca vlasti nije novost. Građani koji su živjeli "istočno od Gvozdene zavjese" sjećaju se kako su nestašice u SSSR-u stvorile zavisnost od sive ekonomije.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, za razliku od drugih postkomunističkih zemalja, borba protiv korupcije u Rusiji nije bila prioritet. Umjesto toga, korupcija je postala norma i metoda rada državnih institucija.
Prema Hajdu, 1994. godine u Rusiji je bilo aktivno višeo 500 kriminalnih grupa koje su kontrolisale 40.000 preduzeća. Početkom 2000-ih, bivši pripadnici KGB-a učvrstili su kontrolu nad državom, a njihove veze s podzemljem postale su dio državnog sistema.
Poljski političar Bartłomiej Sienkievič, član Evropskog parlamenta iz redova Evropske narodne stranke (EPP), smatra da Kremlj već dugo koristi kriminalne metode i podzemlje za regrutaciju agenata u Evropi.
- Problem je kako da reagujemo - kaže on za DW, navodeći primjer dronova koji su paralizovali aerodrome.
- Niko ih nije oborio. Želimo da djelujemo protiv regrutovanih osoba, ali aktivnosti na Telegramu još nisu zaustavljene, iako EU treba da kontroliše takve platforme - upozorava Sienkievič.
Autori studije predlažu niz mjera za odgovor EU, uključujući bolji nadzor onlajn platformi, posebno Telegrama. Također predlažu proširenje definicije "hibridnih prijetnji", jer mnoge nacionalne strategije ne uzimaju dovoljno u obzir ulogu "neformalnih aktera poput kriminalnih grupa, ideoloških posrednika ili pojedinaca koji djeluju iz ličnih interesa". Upravo ta pravna praznina omogućava Rusiji da negira odgovornost za napade i sabotaže.
