Rusija se suočava sa rastućom krizom zbog stanja svoje mornarice nakon što su istaknuti vojni analitičari javno priznali da flota nije sposobna da brani naftne tankere povezane s Rusijom od stranog presretanja.
Procjena, koju su dali prokremljski analitičari, a koju je proširio vojni kanal Voyennyy Osvedomitel, dolazi u trenutku kada američke snage nastavljaju da zaplijenjuju sankcionisane brodove širom svijeta.
Posljednjih dana, ruski komentatori povezani s odbrambenim establišmentom priznali su da Moskvi nedostaju brodovi, domet i logistički kapaciteti potrebni za provođenje konvoja na velike udaljenosti ili zaštitnih misija.
Njihove primjedbe uslijedile su nakon američke zapljene ruskog broda za prevoz sirove nafte Marinera u sjevernom Atlantiku, uprkos prisustvu ruskih mornaričkih brodova i podmornice u široj regiji, piše Defence Blog.
Prema Voyennyy Osvedomitelu, ideja da bi Rusija mogla "jurišati sabljama na američke brodove" kako bi spriječila zapljenu tankera je nerealna. Kanal je izjavio da ruska mornarica "jednostavno ne posjeduje takve kapacitete", napominjući da su dugo obećani programi modernizacije zastali i da preostali brodovi iz sovjetskog doba stare bez odgovarajućih nadogradnji.
Drugi ruski analitički izvor, na koji se pozivaju prokremljski mediji, ponudio je detaljan pregled nedostataka flote. Analitičar je napisao da je Rusija planirala da do 2020. godine rasporedi 44-50 novih korveta i fregata, na osnovu programa s početka 2000-ih. Umjesto toga, mornarica je dobila 16, uključujući 10 korveta čija je sposobnost "da aktivno djeluju u sjevernom Atlantiku u zimskim uvjetime upitna".
Od preostalih šest brodova, dva su trenutno zarobljena u Crnom moru, gdje su blokirana ratom koji se vodi u Ukrajini i ograničenjima koja je Turska nametnula prema Montreux konvenciji.
Isti izvor je dodao da Rusija namjerava modernizirati otprilike 20 velikih protivpodmorničkih brodova, razarača i krstarica naslijeđenih od Sovjetskog Saveza. Do danas, samo dva su prošla kroz značajne nadogradnje: krstarica Maršal Ustinov i fregata Maršal Šapošnjikov.
Ostali brodovi sovjetske proizvodnje tehnički su i dalje na površini, ali analitičari kažu da više nisu sposobni za održive operacije daleko od domaćih voda. Preostali brodovi prvog i drugog ranga flote dovoljni su, tvrde oni, da održe prisustvo u Baltičkom i Barencovom moru, ali ne i da pruže cjelodnevnu zaštitu hiljadama kilometara od ruskih baza.
Procjena naglašava jaz između dugo izrečenih ambicija Rusije za mornaricu za plave vode i stvarnosti njenog trenutnog inventara brodova. Analiza se također poziva na članak vrhovnog komandanta mornarice, admirala Aleksandra Moisejeva, iz decembra 2025. godine, objavljen u časopisu Voennaya Mysl.
U tekstu Moisejev je iznio mjere koje ruska mornarica treba poduzeti kako bi zaštitila komercijalno brodarstvo, ali je priznao da se operacije izvan ekskluzivne ekonomske zone Rusije prvenstveno oslanjaju na rano povlačenje brodova iz opasnosti, reagovanje na strana pritvaranja i traženje utočišta u lukama prijateljskih ili neutralnih država.
Analitičar je napomenuo da članak opisuje potrebu za sveobuhvatnim sistemom odbrane od dronova, ali se ne bavi sposobnošću Rusije da odgovori na pomorsku blokadu ili da prati brodove u udaljenim regijama. Zaključak, koji se široko ponavlja u ruskim odbrambenim krugovima, jeste da "ne postoje ni laka ni brza rješenja".
Debata dolazi u trenutku povećanog pritiska na rusku pomorsku logistiku. Zemlja je već izgubila većinu svoje borbene sposobnosti Crnomorske flote zbog ukrajinskih napada, dok je Kaspijska flotila pretrpjela ponovljene napade dronova dugog dometa. Rusko mediteransko pomorsko prisustvo je oslabljeno kako su prijateljski režimi slabili, a Turska je ograničila kretanje ruske pomorske flote.
Kako je naveo Voyennyy Osvedomitel, kolaps kredibiliteta okeanske flote ostavlja Rusiju "samo sa papirnim kapacitetima". Analitičari su rekli da nemogućnost mornarice da zaštiti tankere pokazuje kumulativni efekat kvarova u brodogradnji, sankcija i gubitaka pretrpljenih od invazije na Ukrajinu 2022. godine.
