Danas se navršavaju tri godine od početka genocida u Gazi, koji je uslijedio nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
U napadu predvođenom Hamasom ubijeno je oko 1.200 ljudi u Izraelu, dok je 251 osoba odvedena u Gazu kao talac. Istog dana započela je nova faza izraelsko-palestinskog sukoba koji je prerastao u genocid te je tokom naredne tri godine prerastao u katastrofu za više od dva miliona stanovnika Pojasa Gaze.
Prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, u Gazi je do danas ubijeno više od 74.000 Palestinaca, dok je više od 175.000 ljudi ranjeno. Među ubijenima i ranjenima nalazi se veliki broj djece. UN-ova Nezavisna međunarodna komisija za istragu navela je da je, do kraja marta 2026. godine, ubijeno najmanje 20.179 palestinske djece, dok je 44.143 djece ranjeno.
Brojevi sami po sebi ne pokazuju cijelu sliku. Gaza je tokom tri godine izgubila veliki dio stambenog fonda, zdravstvenog i obrazovnog sistema, proizvodnih kapaciteta i osnovne infrastrukture. U aprilu 2026. Svjetska banka, Ujedinjene nacije i Evropska unija procijenili su da fizička šteta u Gazi iznosi oko 35,2 milijarde dolara, dok su ekonomski i društveni gubici procijenjeni na dodatnih 22,7 milijardi. Za oporavak i obnovu biće potrebno oko 71,5 milijardi dolara u narednih deset godina.
Od napada 7. oktobra do genocida
Za razumijevanje tri godine Gaze važno je razdvojiti početak događaja od onoga što je uslijedilo.
Napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine predstavljao je masovni napad na izraelske civile i pripadnike sigurnosnih snaga, uz ubistva i otmice. Izrael je potom pokrenuo rat protiv Hamasa u Gazi.
Međutim, opis posljednje tri godine ne završava na tome. U septembru 2025. godine UN-ova Nezavisna međunarodna komisija za istragu zaključila je da su izraelske vlasti i izraelske sigurnosne snage počinile genocid nad Palestincima u Gazi.
Komisija je utvrdila četiri djela koja prema Konvenciji o genocidu predstavljaju genocidne radnje: ubijanje pripadnika grupe, nanošenje teške fizičke i psihičke štete, namjerno stvaranje životnih uslova koji vode fizičkom uništenju grupe, u cijelosti ili djelimično, te mjere usmjerene na sprečavanje rađanja. Komisija je zaključila i da je postojao poseban genocidni umišljaj, odnosno namjera da se unište Palestinci u Gazi kao grupa.
U junu 2026. godine Komisija je dodatno saopćila da se genocid i drugi međunarodni zločini nastavljaju, posebno ukazujući na posljedice izraelskog djelovanja po palestinsku djecu.
To je važna pravna i politička činjenica u trenutku kada se obilježavaju tri godine od 7. oktobra: genocid nije samo opis koji se koristi u političkim raspravama. UN-ova Komisija za istragu iznijela je formalne pravne zaključke na osnovu Konvencije o genocidu.
Istovremeno, postupak koji je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde još nije isto što i konačna presuda da je genocid počinjen. Sud je od početka postupka izdao više privremenih mjera, ali konačna odluka o meritumu slučaja nije donesena.
Izrael odbacuje optužbe za genocid i navodi da su njegove vojne operacije usmjerene protiv Hamasa, a ne protiv palestinskog stanovništva.
Gaza koju je rat ostavio bez domova
Jedna od najvećih posljedica genocida jeste uništenje prostora u kojem su ljudi živjeli.
Procjena Svjetske banke, UN-a i EU iz aprila 2026. pokazala je da je više od 371.000 stambenih jedinica bilo uništeno ili oštećeno. Više od 1,2 miliona ljudi izgubilo je svoje domove, dok je oko 1,9 miliona ljudi bilo interno raseljeno.
To znači da problem Gaze nije samo u tome gdje će ljudi živjeti nakon prestanka velikih borbi. Problem je u tome što je veliki dio gradova i naselja fizički izmijenjen, a čitavi sistemi potrebni za normalan život više ne funkcionišu kao prije oktobra 2023. godine.
Uništeni ili teško oštećeni su putevi, vodovodna i kanalizaciona mreža, elektroenergetski sistemi, škole, bolnice, univerziteti, poslovni objekti i poljoprivredna infrastruktura.
Procjena o 71,5 milijardi dolara potrebnih za obnovu zato ne predstavlja samo cijenu izgradnje kuća. U taj iznos ulaze obnova stanovanja, zdravstva, obrazovanja, vode i kanalizacije, energije, saobraćaja, privrede i drugih osnovnih sistema.
Zdravstvo više nije samo pitanje liječenja
Tri godine genocida ostavile su zdravstveni sistem Gaze pred ogromnim problemima.
Bolnice su bile među objektima koji su pretrpjeli velika oštećenja, dok su zdravstveni radnici radili u uslovima nedostatka lijekova, medicinske opreme, goriva i drugih osnovnih sredstava.
Istovremeno, više od 175.000 ranjenih znači da će zdravstvene posljedice trajati godinama. Veliki broj ljudi zahtijeva operacije, rehabilitaciju, protetiku, liječenje hroničnih posljedica povreda i psihološku pomoć.
Poseban problem predstavlja činjenica da se potrebe stanovništva povećavaju upravo u trenutku kada je zdravstveni sistem oslabljen.
Generacija djece koja je izgubila godine obrazovanja
Djeca su među najvećim žrtvama genocida u Gazi.
UN-ova Komisija je dokumentovala napade na obrazovne ustanove, kao i posljedice dugotrajnog prekida školovanja. Za stotine hiljada djece školovanje je prekinuto. Dio škola je uništen ili oštećen, dok su pojedini objekti korišteni kao skloništa za raseljene.
Zbog toga će posljedice rata biti vidljive i dugo nakon eventualnog političkog dogovora. Djeca koja su izgubila više godina obrazovanja suočit će se s problemima u nastavku školovanja, pristupu fakultetima i tržištu rada.
Privreda je praktično zaustavljena
Gaza je prije oktobra 2023. godine već bila jedno od ekonomski najugroženijih područja svijeta, s dugotrajnim problemima povezanima s blokadom, nezaposlenošću i ograničenim kretanjem ljudi i robe.
Rat je tu situaciju dodatno produbio. Uništeni su ili oštećeni poslovni objekti, fabrike, poljoprivredna imanja, trgovine i druga mjesta na kojima je stanovništvo ostvarivalo prihod. Svjetska banka navodi da je privredna aktivnost u Gazi tokom 2024. godine pala za 83 posto. Rast koji je zabilježen tokom 2025. godine nije predstavljao stvarni oporavak, već je velikim dijelom bio posljedica izuzetno niske početne baze.
Tri godine kasnije: Genocid nije postao prošlost
U oktobru 2025. godine postignut je prekid vatre koji je smanjio intenzitet velikih borbi i omogućio razmjenu talaca i zatvorenika. Međutim, prekid vatre nije doveo do konačnog političkog rješenja.
Prema pisanju stranih medija, Izrael i dalje kontroliše oko dvije trećine teritorije Gaze, dok se izraelske vojne aktivnosti nastavljaju. Od početka prekida vatre više od 1.400 Palestinaca je ubijeno, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti. Istovremeno, planovi za razoružavanje Hamasa, potpuno povlačenje izraelskih snaga, međunarodne sigurnosne mehanizme i obnovu Gaze ostali su uglavnom neriješeni.
Humanitarna situacija također nije riješena. Reuters je početkom oktobra izvijestio da više od 1,2 miliona stanovnika Gaze i dalje suočava s akutnom glađu, dok je stvarna obnova tek na početku. Zato se prekid vatre ne može izjednačiti s mirom. On može smanjiti intenzitet nasilja, ali ne rješava pitanja koja su rat ostavila otvorenim.

