Najava uvođenja novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini, uključujući skenere glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača, izazvala je neobično oštru i koordiniranu reakciju unutar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Najviši zvaničnici ove stranke godinama se hvale stabilnom i neprikosnovenom podrškom naroda, ali njihovi posljednji istupi otkrivaju duboku sumnju i otpor prema sistemu koji bi trebao osigurati tačnost svakog glasa. Da se pretpostaviti da se iza tehničkih zamjerki zapravo krije strah od gubitka kontrole nad izbornim rezultatom, a time i političkog utjecaja.

Špirić i Dodik u koordiniranoj ofanzivi

U kritikama novih tehnologija prednjači zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Špirić. On tvrdi da Centralna izborna komisija (CIK) uvođenjem tehničkih novina unosi "potpunu konfuziju" i "stare zablude". Špirić optužuje opoziciju da pokušava pobijediti bez programa, oslanjajući se na tehnologiju koja bi im navodno trebala "propisati" izborni rezultat kako bi oni bili proglašeni pobjednicima. Prema njegovim riječima, kompliciran način glasanja i izmjene koje smatra upitnim s aspekta zakonitosti uvode sumnju da se preko skenera pogoduje onima koji nikada ne pobjeđuju na izborima.

Gotovo identičnu argumentaciju koristi i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je do jučer bio uvjeren u bezuvjetnu podršku biračkog tijela. Dodik je skenere nazvao "trećim subjektom" izbora, tvrdeći da birači time padaju u drugi plan, dok sam proces glasanja upoređuje s popunjavanjem listića za igre na sreću i "naučno-obrazovnim poduhvatom".

Lider SNSD-a

Izborna tehnologija: Dodik se boji da mu skeneri ne pojedu "sretne brojeve"?

Kraj tradicionalnih izbornih manipulacija?

Analitičari, međutim, ukazuju da razlozi za ovakvu nervozu unutar vladajuće koalicije leže u činjenici da nove tehnologije direktno ugrožavaju mehanizme koji godinama kompromitiraju izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Elektronska identifikacija i skeneri osmišljeni su upravo kako bi se spriječile dobro poznate metode izbornih prevara – od glasanja preminulih osoba, preko dopisivanja glasova nakon zatvaranja biračkih mjesta, pa sve do tzv. "bugarskih vozova".

Ako je podrška biračkog tijela SNSD-u zaista onakva kakvom je rukovodstvo stranke predstavlja, ostaje nejasno zašto bi im smetao sistem koji tu podršku samo treba transparentno potvrditi u realnom vremenu.

Mašina, za razliku od pojedinih članova biračkih odbora, ne može "zažmiriti na jedno oko" niti proizvoljno tumačiti volju građana.

Prijetnje paralelnim sistemima kao izlazna strategija

Dodikova nervoza i najava da bi entitet Republika Srpska mogao aktivirati vlastitu izbornu komisiju i samostalno organizirati izbore u slučaju "sloma" državnog sistema, pokazuju spremnost na radikalne političke korake kako bi se zadržala kontrola nad procesom po svaku cijenu.

Tvrdnje da iza uvođenja tehnologije stoje "novac i manipulacija", iznesene bez konkretnih dokaza, dodatno ukazuju na pokušaj delegitimizacije modernizacije izbora prije nego što je ona uopće u potpunosti zaživjela.

Oštra kampanja SNSD-a protiv modernizacije izbornog procesa šalje jasnu poruku o političkoj nesigurnosti. Ako su izbori zaista praznik demokratije, strah od uređaja koji taj proces štite od prevara nameće samo zaključak da bi gubitak mogućnosti utjecaja na brojanje glasova mogao značiti i početak kraja dugogodišnje političke dominacije.