"Nakon opsežnih konsultacija, Zakon o jačanju nacionalne solidarnosti i društvene kohezije danas je podnesen na razmatranje Velikoj narodnoj skupštini Turske uz široki konsenzus koji odražava odlučnost naše cijenjene nacije da postigne trajno rješenje", rekao je Erdogan u objavi na društvenim mrežama nakon što je zakon podnesen turskom parlamentu.

"Nadam se da će ovaj korak, koji ima za cilj trajno oslobađanje Turske od prijetnje terorizma, jačanje našeg nacionalnog jedinstva i solidarnosti te jačanje klime mira i stabilnosti u našoj zemlji i cijeloj regiji, dati pozitivne rezultate", dodao je Erdogan.

Erdogan je također zahvalio političkim strankama, parlamentarnim grupama i zastupnicima koji su doprinijeli pripremi i finalizaciji predloženog zakona, piše Anadolija. 

Prijedlog zakona pod nazivom "Zakon o jačanju nacionalnog jedinstva i društvene kohezije", pripremljen u okviru procesa "Turska bez terorizma", dostavljen je u srijedu Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske. Predloženi zakon ima za cilj uspostavljanje pravnog okvira za obustavu krivičnih istraga, krivičnih postupaka i izvršenja određenih zatvorskih kazni nakon što turske sigurnosne institucije utvrde da su teroristička organizacija PKK/KCK i sve s njom povezane strukture okončale svoje oružano postojanje te predale svo oružje i municiju pod svojom kontrolom.

Mehanizam bi stupio na snagu tek nakon što Vijeće za nacionalnu sigurnost Turske (MGK) potvrdi takvu ocjenu i njegova odluka bude objavljena u Službenom listu. Prijedlog zakona obuhvata krivična djela koja se odnose na osnivanje ili vođenje PKK/KCK-a, članstvo u organizaciji, svjesno pomaganje organizaciji, širenje njene propagande, krivična djela počinjena u okviru njenih aktivnosti te krivična djela počinjena u njenu korist prema turskom Zakonu o sprečavanju finansiranja terorizma. Zakonom se pojam "organizacija" definiše kao PKK/KCK i svi s njim povezani subjekti, dok se izraz "Odbor2 odnosi na tijelo koje će biti uspostavljeno predloženim zakonom.

Prema prijedlogu zakona, istrage i krivični postupci za djela za koja je propisana kazna zatvora do 15 godina bili bi obustavljeni na period od pet godina, dok bi postupci za krivična djela za koja je propisana kazna veća od 15 godina zatvora, doživotni zatvor ili otežana doživotna kazna zatvora bili obustavljeni na period od deset godina. Ova odredba ne odnosi se na istrage i krivične postupke za namjerno ubistvo počinjeno u okviru aktivnosti organizacije, niti na krivična djela počinjena prije 1. juna 2005. godine za koja je propisana doživotna ili otežana doživotna kazna zatvora. Tokom perioda obustave zastara neće teći. Dokazi i spisi predmeta bit će sačuvani, dok će oduzeta imovina i sredstva biti unovčeni i preneseni u korist državnog trezora. O odlukama će biti službeno obaviještene strane koje imaju pravo žalbe, zajedno s informacijama o dostupnim pravnim sredstvima i rokovima.

Protiv odluka javnih tužilaca moći će se izjaviti prigovor sudiji za krivične istrage u roku od dvije sedmise, dok će se i na sudske odluke o obustavi krivičnih postupaka moći uložiti žalba u istom roku. Za istrage pokrenute nakon objavljivanja odluke MGK-a za ranije počinjena djela bit će potrebno odobrenje Odbora. Mjere osiguranja, uključujući pritvor i mjere sudske kontrole koje se odnose na djela obuhvaćena obustavom, razmatrat će nadležni sudovi, regionalni apelacioni sudovi ili odgovarajuće vijeće Kasacionog suda te ih, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, mogu ukinuti. Predmeti koji se nalaze u žalbenom ili kasacionom postupku, a odnose se na krivična djela obuhvaćena prijedlogom, bit će ukinuti.

Odluke o obustavi bit će evidentirane u posebnom sistemu kojem će pristup imati isključivo tužioci, sudije ili sudovi u vezi s krivičnim istragama ili postupcima. Ako osoba tokom perioda obustave počini drugo krivično djelo povezano s terorizmom, obustava će biti ukinuta, a krivični postupak nastavljen. U slučaju osuđujuće presude, kazna će biti izvršena bez primjene pogodnosti predviđenih ovim prijedlogom zakona. Ako tokom perioda obustave ne bude počinjeno nijedno krivično djelo povezano s terorizmom, nadležni organi donijet će odluku o nepokretanju krivičnog postupka ili o odbacivanju predmeta.

Prijedlog također predviđa obustavu izvršenja zatvorskih kazni nakon što odluka MGK-a stupi na snagu, pod uslovom da sigurnosne institucije potvrde da se organizacija raspustila i predala svo oružje. Ova odredba ne odnosi se na osobe osuđene za namjerno ubistvo počinjeno u okviru aktivnosti organizacije niti na osobe osuđene na doživotni ili otežani doživotni zatvor za krivična djela počinjena prije 1. juna 2005. godine.

Prema prijedlogu, osuđenicima kojima je izrečena ukupna kazna zatvora do 15 godina izvršenje kazne bit će obustavljeno na pet godina, dok će osobama koje izdržavaju kaznu dužu od 15 godina, doživotni zatvor ili otežanu doživotnu kaznu zatvora izvršenje biti obustavljeno na deset godina odlukom sudije za izvršenje sankcija.

Odluke o oduzimanju imovine ostat će na snazi, a zastara neće teći tokom perioda obustave. Protiv odluka sudije za izvršenje sankcija moći će se izjaviti žalba, a one će također biti evidentirane u posebnom sistemu. Ako tokom perioda obustave bude počinjeno drugo krivično djelo povezano s terorizmom, obustava će biti ukinuta, a izvršenje kazne nastavljeno. Ako tokom tog perioda ne bude počinjeno takvo djelo, smatrat će se da je kazna izdržana. Provedbu odluka o obustavi nadzirat će uredi javnih tužilaca.

Prijedlog zakona predviđa osnivanje Odbora kojim će predsjedavati potpredsjednik Republike Turske, a činit će ga ministri pravde, vanjskih poslova, unutrašnjih poslova i nacionalne odbrane, generalni sekretar Predsjedništva, direktor Nacionalne obavještajne organizacije (MIT) i generalni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost. Odbor će pratiti provođenje zakona, po potrebi osnivati pododbore, pozivati predstavnike javnih institucija i druge osobe na sastanke te raspoređivati osoblje radi olakšavanja napretka u radu. Nakon objavljivanja odluke MGK-a, Odbor će periodično procjenjivati potpuno raspuštanje organizacije na osnovu izvještaja o praćenju te, ukoliko ocijeni potrebnim, može zatražiti dodatne pravosudne, administrativne ili zakonodavne mjere.

Također će periodično preispitivati odluke o obustavi donesene na osnovu prijedloga zakona. Kada je to primjereno, Odbor može zatražiti uklanjanje pravnih posljedica koje proizlaze iz istraga i krivičnih postupaka putem sudova za krivične istrage ili posljedica koje proizlaze iz presuda putem sudija za izvršenje sankcija. Na takve zahtve moći će se uložiti žalba.

Zahtjevi za uklanjanje ograničenja moći će se podnijeti tek nakon dvije godine u slučaju petogodišnje obustave, odnosno nakon tri godine u slučaju desetogodišnje obustave. Odbor će redovno izvještavati Veliku narodnu skupštinu Republike Turske o svom radu. Parlament će uspostaviti Komisiju za praćenje koja će nadzirati aktivnosti provedene na osnovu zakona i davati preporuke. Poslove sekretarijata za Odbor obavljat će Generalni sekretarijat Predsjedništva.

Oružje, municija, vozila, oprema, eksploziv i drugi materijali koje članovi organizacije predaju ili prijave bit će službeno evidentirani. Postupke za provođenje zakona zajednički će utvrditi Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo nacionalne odbrane nakon konsultacija sa sigurnosnim institucijama. Prijedlog zakona primjenjivat će se na osobe koje u roku od šest mjeseci od objavljivanja odluke MGK-a u Službenom listu podnesu pisanu izjavu glavnom javnom tužilaštvu u mjestu svog boravka ili institucijama koje odredi Odbor, navodeći da žele koristiti pogodnosti predviđene ovim zakonom.

Javne institucije bit će obavezne da bez odlaganja izvršavaju dužnosti koje su im dodijeljene ovim prijedlogom zakona. Osobe koje obavljaju zadatke u skladu s ciljevima i aktivnostima predviđenim zakonom neće snositi pravnu, administrativnu niti krivičnu odgovornost za radnje poduzete u okviru izvršavanja tih dužnosti.