Tri baltičke države — Litvanija, Latvija i Estonija, objavile su konkretne planove za evakuaciju stotina hiljada građana u slučaju izbijanja oružanog sukoba ili druge ozbiljne krize izazvane potencijalnim djelovanjem Rusije. Ove mjere predstavljaju odgovor na rastuću zabrinutost u regiji, koja traje godinama, a intenzivirala se nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Iako Moskva i dalje tvrdi da ne planira napasti nijednu članicu NATO-a, baltičke zemlje više puta su izložene raznim oblicima pritiska, uključujući sajber napade, narušavanje zračnog prostora, prisustvo ruskih dronova u blizini granica, ali i stalne dezinformacijske kampanje usmjerene prema njihovom stanovništvu.

Zbog historijskog iskustva sovjetske okupacije, geografskog položaja i trenutne političke klime, Litvanija, Latvija i Estonija ne mogu sebi dozvoliti da ignorišu moguće prijetnje. Njihovo članstvo u NATO-u svakako pruža stratešku zaštitu, ali vlasti ovih država ističu da se oslanjanje isključivo na kolektivnu odbranu ne može smatrati dovoljnim. Zbog toga su odlučile razviti sopstvene krizne planove kako bi u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije bile spremne zaštititi svoje stanovništvo na što organizovaniji način.

Vlade sve tri države analizirale su više mogućih scenarija koji bi mogli dovesti do destabilizacije. Među njima su sajber napadi na ključnu infrastrukturu koji bi mogli izazvati nestanak struje i haos u saobraćaju, širenje dezinformacija koje bi izazvale paniku među stanovništvom, sabotaža komunikacijskih i transportnih veza, te orkestrirani građanski nemiri na područjima gdje živi veći broj ruskojezičnih građana. Također se razmatraju i scenariji koji uključuju psihološke operacije, širenje lažnih vijesti i druge oblike hibridnog rata koji bi mogli dovesti do masovnog bijega stanovništva, čime bi se dodatno destabiliziralo društvo i otežala eventualna vojna ili civilna reakcija. Iako mogućnost opsežne vojne invazije na zemlje članice NATO-a ostaje niska, baltičke države ne žele ponoviti greške drugih koje su se u prošlosti oslanjale na pretpostavke umjesto na pripremljene planove.

Litvanija je najavila plan evakuacije oko 400.000 građana koji žive u zoni do četrdeset kilometara od granice s Rusijom i Bjelorusijom. Grad Kaunas se priprema za prihvat 300.000 ljudi u objekte poput škola, univerziteta, sportskih dvorana i vjerskih ustanova. Već su uskladištene osnovne potrepštine, uključujući hranu, higijenske artikle i krevete za privremeni smještaj. Građanima su podijeljene mape s evakuacijskim rutama, a sistem obavještavanja uključuje sirene, SMS poruke i mobilne aplikacije koje omogućavaju brzu reakciju u slučaju izvanredne situacije. Glavni grad Viljnus, koji broji više od pola miliona stanovnika, također ima razvijen detaljan plan evakuacije.

Estonija planira premjestiti do deset posto svoje ukupne populacije, što iznosi oko 140.000 ljudi. Fokus je na najranjivijim kategorijama, uključujući djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Planovi uključuju izgradnju više stotina skloništa u blizini granice s Rusijom, te redovno testiranje sistema uzbunjivanja. Uz fizičke mjere, vlasti ulažu napore i u jačanje psihološke otpornosti stanovništva, kako bi se u kriznim situacijama smanjili efekti straha, panike i širenja dezinformacija.

Latvija je procijenila da bi i do trećine njenih građana, odnosno više od 600.000 ljudi, moglo biti prisiljeno da napusti svoje domove u slučaju većeg sigurnosnog incidenta. Zbog rastućeg broja ilegalnih prelazaka granice i povezanih prijetnji, u više općina koje se graniče s Rusijom proglašeno je vanredno stanje. Vlasti pripremaju privremene smještajne kapacitete i uspostavljaju komunikacijske centre za krizne situacije. Ključnu ulogu u realizaciji ovih planova imaju lokalne zajednice, uz podršku nevladinih organizacija i volonterskih mreža.

Pored nacionalnih mjera, baltičke države jačaju međusobnu saradnju. Ministri unutrašnjih poslova Litvanije, Latvije i Estonije potpisali su zajednički dokument o koordinaciji u oblasti civilne zaštite. Ova saradnja omogućava razmjenu podataka, usklađivanje planova evakuacije i pružanje logističke pomoći u vanrednim okolnostima. Istovremeno, ove zemlje su uputile poziv NATO savezu da dodatno ojača prisustvo u regiji, posebno u domenu zračne odbrane. Trenutno prisutna misija nadzora zračnog prostora mogla bi se proširiti na aktivniji model zračne odbrane koji uključuje pravo na presretanje i djelovanje u slučaju narušavanja suverenog zračnog prostora.

U cilju povećanja otpornosti svojih granica, sve tri zemlje pokrenule su izgradnju tzv. Baltičke odbrambene linije — sistema bunkera, fizičkih prepreka i vojnih tačaka duž granice s Rusijom i Bjelorusijom. Ovaj infrastrukturni projekat ima za cilj odvratiti eventualnog agresora i usporiti moguće kopnene operacije, čime bi se kupilo vrijeme za djelovanje domaćih i savezničkih snaga.

Dodatno, energetska sigurnost predstavlja važan segment odbrane. Baltičke zemlje su se uspješno isključile iz elektroenergetskog sistema kojim dominiraju Rusija i Bjelorusija i povezale se s evropskom mrežom, čime je smanjena zavisnost i ranjivost. Paralelno s tim, ulaže se u zaštitu ključne infrastrukture, uključujući luke, željeznice, aerodrome i digitalne sisteme, s ciljem održavanja operativne sposobnosti države i u najtežim uslovima.

Neizostavan dio ovih planova jeste i uloga građana. Baltičke vlade ulažu napore u edukaciju stanovništva o tome kako reagirati u kriznim situacijama. Redovno se provode vježbe civilne zaštite, informativne kampanje putem medija i škola, a građanima se preporučuje da pripreme osnovne zalihe i upoznaju se sa evakuacijskim tačkama i procedurama. Poseban naglasak stavlja se na suzbijanje dezinformacija i izgradnju povjerenja između institucija i građana.

Baltičke države svojim primjerom pokazuju kako se savremena sigurnosna politika ne svodi isključivo na vojnu silu, već uključuje širok spektar civilnih, infrastrukturnih, informacijskih i psiholoških mjera. Njihova spremnost da ulože resurse, vrijeme i političku volju u zaštitu stanovništva govori o ozbiljnosti kojom pristupaju savremenim prijetnjama. U vremenu kada se granice između rata i mira sve više brišu, Litvanija, Latvija i Estonija nastoje biti spremne na svaki mogući razvoj događaja. Takva pripremljenost ne odražava strah, već odgovornost — prema sebi, svojim građanima i međunarodnim obavezama koje proizlaze iz članstva u NATO savezu.